go to the original language article
Kada je Socialdemokratiet 2018. predložio uspostavljanje danskog prihvatnog centra za tražioce azila u inostranstvu, to je odmah izazvalo masivne kritike. Također i u Bruxellesu.
Ali sada ima znakova da bi ideja možda mogla postati široko prihvaćena u EU.
U ponedjeljak će ministar za strance i integracije Rasmus Stoklund (S) voditi posljednji i odlučujući ministarski sastanak u svom resoru tokom danskog predsjedavanja EU.
Sastanak se može završiti sporazumom između zemalja EU o uspostavljanju pravnog osnova za prihvatne centre izvan EU.
– Postoji razlog za oprezni optimizam, jer sve više i više zemalja EU sada izražava da razmišljaju u istom smjeru i da su zainteresirane za uspostavljanje prihvatnih centara izvan Evrope, kaže Rasmus Stoklund.
Ideja s prihvatnim centrima je da se ubuduće obrada zahtjeva za azil odvija izvan EU.
To treba da smanji priliv u Evropu i osigura da osobe koje dobiju odbijenicu za azil ne ostanu jednostavno u Evropi bez zakonitog osnova boravka – kao što se često dešava danas.
Asilna pravila EU već daju državama članicama mogućnost da odbiju razmatranje zahtjeva za azil ako se podnosilac zahtjeva može uputiti u sigurnu treću zemlju, gdje ima mogućnost da zatraži azil.
To bi u principu moglo otvoriti mogućnost za prihvatne centre u trećim zemljama.
Međutim, pravila EU postavljaju niz uslova za vezu između tražioca azila i treće zemlje, što u praksi otežava prebacivanje tražilaca azila na obradu zahtjeva izvan Evrope.
Zbog toga je danska pravna rezerva dala tadašnjoj jednostranačkoj vladi Socialdemokratiet mogućnost da ide dalje s idejom.
Rasmus Stoklund se nada da će u ponedjeljak zemljama EU uspjeti da se dogovore o ublažavanju pravila EU, tako da ujedinjeni EU ili niz zemalja EU mogu zajednički prebacivati spontane tražioce azila iz EU u prihvatne centre izvan Evrope.
– U pravilima EU je postojala pravna prepreka koju smo mi s danske strane preuzeli na sebe da riješimo. To će biti veoma veliki korak ako uspijemo, kaže Rasmus Stoklund.
Od toga, međutim, i dalje ima dug put do toga da prihvatni centri postanu stvarnost.
Ako se postigne saglasnost među zemljama EU, pravila se moraju ispregovarati s EU-Parlamentetom prije nego što postanu važeće zakonodavstvo.
EU-Parlamentet je obično bio skeptičniji prema pooštravanju pravila o azilu nego zemlje EU.
Nakon izbora za EU-Parlamentet prošle godine, Ursula von der Leyenina građanska EPP-gruppe je ipak dobila novu mogućnost da okupi većinu desno, mimo srednje koalicije koja je dovela von der Leyen na vlast.
Ako se uspije uspostaviti pravni osnov, sljedeći korak je pronaći jednu ili više zemalja izvan EU koje su i voljne da prime tražioce azila i sposobne da osiguraju njihova ljudska prava.
Zadatak za koji su stručnjaci više puta isticali da je veoma težak.
– U takvoj vrsti saradnje ponekad se treba naoružati s malo strpljenja.
– S druge strane, moje je uvjerenje da sudovi to neće moći zaustaviti. Jer zemlje EU su obavezne da ljudima ponude zaštitu, ali to ne mora biti, na primjer, u Danskoj.
– Zato možemo napraviti saradnju o prihvatnim centrima i istovremeno ispuniti naše međunarodne obaveze, kaže Rasmus Stoklund.