go to the original language article
Brisel – Evropska komisija je u utorak predstavila novi prijedlog za efikasnije azilne procedure i sigurne treće zemlje. Državama članicama EU bi trebalo olakšati prebacivanje u sigurne treće zemlje. Veza između podnosioca zahtjeva i relevantne sigurne treće zemlje u budućnosti više neće biti potrebna. Već sama tranzitna ruta bi, prema prijedlogu, trebala biti dovoljna za primjenu koncepta sigurnih trećih zemalja.
Cilj je, prema austrijskom komesaru za migracije EU, Magnusu Brunneru (ÖVP), učiniti azilne procedure efikasnijim uz poštovanje osnovnih prava i rasteretiti nacionalne vlasti. Koncept sigurne treće zemlje omogućava državama članicama da smatraju azilni zahtjev nevažećim ako podnosioci zahtjeva mogu dobiti efikasnu zaštitu u sigurnoj trećoj zemlji. Da bi se ovaj koncept mogao primijeniti, azilne vlasti prema zakonodavstvu EU trenutno moraju dokazati vezu između podnosioca zahtjeva i treće zemlje. Trenutni prijedlog predviđa da takva veza ubuduće više neće biti obavezna. Države članice EU mogu same odlučiti žele li primijeniti ovaj kriterij ili ne.
Već sama tranzitna ruta kroz sigurnu treću zemlju trebala bi, prema današnjem prijedlogu, biti dovoljna za primjenu koncepta. Osim toga, primjena bi trebala biti moguća i kada sporazum između države članice EU i sigurne treće zemlje osigurava da se tamo može izvršiti procjena potreba za zaštitom. Ova mogućnost ne važi za maloljetnike bez pratnje, naglašava komisija. Kako bi se spriječila kašnjenja i zloupotrebe, komisija također predlaže da pravni lijekovi protiv odluka o nevažečnosti na osnovu koncepta sigurne treće zemlje više ne bi trebali imati automatski odgađajući učinak.
Lista sigurnih zemalja porijekla EU trenutno obuhvata sedam zemalja
Kosovo, Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Maroko i Tunis trebali bi važiti kao sigurne zemlje porijekla širom EU: Ova prva, važeća lista na nivou EU je predstavljena od strane Evropske komisije sredinom aprila u Briselu. Time bi se trebali ubrzati postupci, jer azilni zahtjevi iz ovih zemalja imaju samo male šanse za uspjeh. Nacionalne liste bi trebale ostati na snazi.
“Pružanje zaštite je globalna odgovornost – i EU preuzima tu odgovornost. Države članice su već više od decenije pod značajnim migracionim pritiskom. Sa Paktom o migraciji i azilu, komisija, države članice i Evropski parlament su se dogovorili o zajedničkom sistemu kako bi se nosili s tim pritiskom. Revidirani koncept sigurne treće zemlje je još jedan instrument koji pomaže državama članicama da efikasnije obrađuju azilne zahtjeve – i to u potpunom skladu s vrijednostima i osnovnim pravima EU”, rekao je Brunner prema saopštenju.
EU azilni pakt mora biti implementiran do juna 2026.
Svi sporazumi ili regulative sa trećim zemljama trebali bi biti prijavljeni komisiji i ostalim državama članicama prije njihovog zaključivanja, kako bi se osigurala transparentnost i poštovanje odredbi zakonodavstva EU, navodi briselska vlast. Prijedlozi Evropske komisije moraju biti pregovarani i odobreni od strane država članica EU i Evropskog parlamenta prije nego što stupe na snagu. EU azilni i migracioni pakt mora biti implementiran do juna 2026. Reformi EU azilnog sistema predviđa brojne strože mjere postojećih pravila. Cilj je suzbijanje neregularne migracije.
Ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) pozdravio je prijedlog. “Mogućnost vođenja azilnih postupaka izvan Evrope je dugo tražena od strane Austrije. To je također apsolutno neophodno za strogu, čvrstu i time i pravednu azilnu politiku. Hvala komesaru Magnusu Brunneru na dosljednom slijedu puta koji je Austrija odabrala”, rekao je Karner u saopštenju.
Čak je i Lukas Mandl, portparol za sigurnost ÖVP-a u Evropskom parlamentu, pozdravio prijedlog. “Nova pravila za vraćanje koja je predložio komesar Magnus Brunner su dobra. Bitan aspekt je mogućnost vraćanja osoba bez prava boravka u sigurne treće zemlje. Da bi to bila obavezna pretpostavka, potrebna bi bila individualna veza tih osoba sa odgovarajućom trećom zemljom, što bi dovelo sistem do apsurda”, rekao je Mandl u saopštenju.
“Novi prijedlog Magnusa Brunnera omekšava osnovna prava za osobe koje traže zaštitu”, kritikovao je Thomas Waitz, vođa delegacije Zelenih u Evropskom parlamentu, u saopštenju. “‘Iz vida – iz uma’ ne bi trebao biti temelj politike migracije EU. Pravo na zaštitu u EU je sada delimično onemogućeno. Novi azilni i migracioni pakt se tek implementira, nova pravila ovde samo stvaraju više konfuzije i pravne nesigurnosti.” (20.05.2025)