SARAJEVO – U Bosni i Hercegovini tokom ove godine boravilo je između 1.500 i 2.000 migranata što je značajno smanjenje broja osoba koje ilegalno borave u BiH u posljednje dvije godine.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti, 2020. godine u prihvatnim centrima za migrante u Bosni i Hercegovini u prosjeku je boravilo 5.900 migranata, a 2021. godinom prosječno 3.800 migranata.

Kako je za Fenu rečeno, razlog za to su mjere koje je poduzimalo Ministarstvo sigurnosti BiH zajedno sa agencijama u okviru Ministarstva, na preuzimanju upravljanja migracijama u BiH.

“Prvenstveno se to odnosi na Službu za poslove sa strancima koja je preuzela upravljanje prihvatnim migrantskim centrima, izmještanje migranata iz napuštenih objekata, do početka prisilnih povratka migranata u zemlje porijekla koji ilegalno borave u BiH”, dodaju iz Ministarstva.


Drugi segment je bolja kontrola i nadzor granice koji vrši Granična policija BiH te aktivnija borba protiv trgovine ljudima i organiziranih kriminalnih grupa koje se bave krijumčarenjem ljudi, gdje je uz Graničnu policiju BiH učestvuje i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

Također, kažu iz Ministarstva, razlog tome je i povećana kontrola i sigurnost u kampovima, koje je od prošle godine osigurava Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH.

“Sve te mjere su “poskupile” tranzit preko BiH te značajan broj migranata do krajnjih destinacija pokušava doći koristeći druge rute”, tvrde iz Ministarstva.

Trenutno se u Bosni i Hercegovini u prihvatnim centrima nalazi oko 2.000 migranata, a kada su u pitanju zemlje porijekla, najviše migranata dolazi iz Afganistana, Pakistana, Bangladeša, Irana i Maroka. (13.09.)

Entitetska skupština odbila Dodikov veto, ambasador Njemačke u BiH dobija agreman

član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (Foto: FENA)

BANJA LUKA – Završena je saga o davanju agremana novom njemačkom ambasadoru u Bosni i Hercegovini nakon što je entitetska Narodna skupština Republike Srpske odbila veto koji je pokrenuo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik. Time na snagu stupa ranija odluka Predsjedništva BiH kojom se daje agreman njemačkom ambasadoru u BiH.

Za usvajanje Dodikovog veta bili su potrebni glasovi dvije trećine narodnih poslanika. No, od 53 poslanika koliko ih je evidentirano tokom izjašnjavanja, glasalo je 46 i svi su bili “suzdržani”. Među “suzdržanima” su bili i poslanici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), čiji je lider Milorad Dodik.

Dodik je predsjedničku odluku o dodjeli agremana proglasio veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske i pozvao narodne poslanike da se izjasne o odluci koja je usvojena bez konsenzusa na posebnoj sjednici Predsjedništva BiH, održanoj 2. septembra.

Po Ustavu BiH, Narodna skupština Republike Srpske razmatra Izjavu člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i ukoliko je deset dana od dana prosljeđivanja potvrdi dvotrećinskom većinom, osporena odluka Predsjedništva BiH ne stupa na snagu.

Predsjedništvo BiH je 2. septembra dalo agreman novom njemačkom ambasadoru Thomasu Fitschenu u BiH, glasovima predsjedavajućeg i člana Predsjedništva Šefika Džaferovića i Željka Komšića. Na toj sjednici Dodik je bio “protiv”, te 5. septembra uputio zahtjev za održavanje posebne sjednice NSRS. (14.09.)

Sastanak lidera Brdo-Brioni: Potvrđena posvećenost dijalogu

lideri zemalja zapadnog Balkana (Foto: FENA/Predsjedništvo BiH)

BRDO KOD KRANJA – Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Željko Komšić učestvovali na sastanku lidera Brdo-Brioni procesa na Brdu kod Kranja.

Domaćin ovogodišnjeg susreta je predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor, a kodomaćin predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Sastanku su prisustvovali i lideri Albanije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Učesnici su zahvalili na organizaciji Brdo-Brijuni procesa i istrajnosti u održavanju ove platforme dijaloga te predsjedniku Pahoru na ličnom angažmanu da zemlje regije po ubrzanoj proceduri postanu zemlje članice Evropske unije.

Potvrdili su snažnu posvećenost dijalogu kao jedinom preduvjetu za rješavanje otvorenih pitanja i jačanje dobrosusjedskih odnosa.

Na 11. sastanku lidera razgovarano je o trenutnoj ukupnoj situaciji u regiji i Evropi, s akcentom na evropske integracije. Pozvano je na ubrzanje procesa proširenja EU za regiju, kao geopolitičkom preduvjetu za stabilnu i perspektivnu Evropu.

Učesnici sastanka su pozvali na dodjelu statusa kandidata za BiH do kraja 2022. godine, te ubrzanje pregovaračkog procesa za ostale zemlje, kao i na ukidanje viznog režima za zapadni Balkan do kraja ove godine. (12.09.)

Murphy: Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno za svaki demokratski sistem

ambasador Sjedinjenih Američkih Država u BiH Michael Murphy (Foto: FENA)

SARAJEVO – Pravedno i nezavisno pravosuđe ključno je za svaki demokratski sistem vlasti, naglasio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy koji je dodao da je na najnižem nivou dosad povjerenje građana u sposobnost pravosudnog sistema BiH da se bori protiv korupcije.

Percepcija javnosti o nivou odgovornosti javnih dužnosnika, sudske nepristranosti i ponašanju sudaca i tužitelja, također je značajno pogoršana u posljednjih godinu dana, navodi on također.

“Neki tužitelji i sudije čak priznaju kako su oni dio problema, vjeruju kako je njihova profesija vrlo podložna podmićivanju i vide sistem kao kompromitiran političkim uticajem i korupcijom. Ukratko, pravosudni sistem BiH ne funkcionira, a to znaju i građani i pravosuđe”, kazao je Murphy.

Ove izjave potkrijepljene su podacima sadržanim u najnovijem Indeksu efikasnosti pravosuđa BiH za 2021. godinu (JEI-BiH), istraživanju koje svake godine provodi SAD u partnerstvu s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV), osmišljenom u cilju praćenja i procjene efikasnosti.

“Kako bi se postigao prihvatljiv nivo poštivanja vladavine prava, potrebne su značajne promjene i zbog toga SAD i drugi prijatelji BiH finansiraju programe u pravosudnom sektoru, ali potreban je napredak”, podvukao je Murphy.

Naposljetku, izvršna vlast mora osigurati odgovarajuća sredstva za procesuiranje slučajeva korupcije na visokom nivou i poboljšati koordinaciju između agencija za provedbu zakona kako bi proces bio ubrzan. (12.09.)

Demarš Ministarstva vanjskih poslova BiH Republici Hrvatskoj zbog Milanovićevih izjava

predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović (Foto: FENA)

SARAJEVO/ZAGREB – Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine uputilo je demarš Republici Hrvatskoj zbog izjava predsjednika Zorana Milanovića u kojima negira genocid u Srebrenici, ali je ambasador Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić odbio primiti demanš.

Kako se navodi, ambasador je odbio primiti protestnu notu čiji se “ton i sadržaj temelji isključivo na ničim potkrijepljenim tvrdnjama, a koje su i iz Ureda predsjednika Republike Hrvatske označene kao laži”.

Iz Ministarstva su osudili izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića u kojima je, tokom radnog ručka na samitu Brdo Brijuni, negirao genocid u Srebrenici, navedeno je u demaršu.

Evropski parlament 9. januara 2009. godine usvojio je Rezoluciju kojom se poziva da se 11. juli u cijeloj Evropskoj uniji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, a Krivičnim zakonom BiH zabranjuje se i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

Genocid u Srebrenici utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde i, stoga, svaki oblik poricanja genocida mora biti nedvosmisleno odbačen, navode iz Ministarstva.

Izjavu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da u Srebrenici nije počinjen genocid njegov ured odbacio je kao laž navodeći da laži ne žele komentirati.

Mediji su ranije objavili da je Milanović na ručku sa učesnicima sastanka Procesa Brdo-Brijuni u Brdu kod Kranja, rekao da “postoje razne vrste genocida, a u Srebrenici nije bio genocid” nad Bošnjacima u ljeto 1995. godine. (14.09.)

State Department: Zabrinutost zbog aktivnosti Rusije s ciljem vršenja utjecaja na demokratske procese

(Foto: FENA/State Department)

SARAJEVO/WASHINGTON – Glasnogovornik State Departmenta u odgovoru Feni izrazio je zabrinutost zbog aktivnosti Rusije s ciljem vršenja utjecaja na demokratske procese u raznim zemljama širom svijeta, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Naime, visoki američki dužnosnik objavio da je Rusija od 2014. godine tajno dala više od 300 miliona dolara političkim strankama i kandidatima u 24 zemlje svijeta, a među njima i Bosni i Hercegovini odnosno novac je otišao za finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika za izbore 2018. godine.

Ne želeći ulaziti u konkretne obavještajne informacije, glasnogovornik podsjeća da se njihova zabrinutost zbog djelovanja Rusije u ovom pogledu ne odnosi se pojedinačno ni na jednu zemlju, nego je, po prirodi, globalna dok se suočavamo sa izazovima usmjerenim protiv demokratskih društava.

“Ruski prikriveni politički utjecaj predstavlja glavni izazov za Sjedinjene Države i druge demokratije širom svijeta. Radili smo i radimo na tome da ga objelodanimo čim ga otkrijemo”, navodi glasnogovornik.

Najavio je da će nastaviti raditi s njihovim saveznicima i partnerima širom svijeta kako bi razotkrili djelovanje Rusije na vršenju malignog utjecaja i kako bi pomogli drugim zemljama da se odbrane od njega.

Kako su mediji prenijeli ranije, Washington želi da podigne svijest na globalnom nivou o prijetnji ruskog tajnog političkog finanisiranja i da jasno stavi do znanja da postoje mjere da se na to odgovori te su najavili da će depešom biti obaviještene zemlje koje su bile pozvane na Samit za demokratiju, što je više od 110. (14.09.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)