„Nedostatak lekova i strukturne zavisnosti u našem farmaceutskom lancu snabdevanja ugrožavaju zdravlje Evropljana“, upozorio je evropski komesar za zdravlje Oliver Varhelyi prilikom predstavljanja predloga u Strazburu.
Prema Varhelyiju, broj prijava nestašica sistematski je porastao od 2013. godine, sa vrhuncem u 2019. sa više od 14.000 prijava u toku jedne godine. Zbog globalne krize kao što je COVID-19, geopolitičkih tenzija i velike zavisnosti od malog broja azijskih zemalja za sirovine, nedostaci su postali još vidljiviji.
Prema predloženoj uredbi, kompanije koje ulažu u proizvodne kapacitete u EU imaće lakši pristup finansiranju i mogu imati koristi od ubrzane administrativne, regulatorne i naučne podrške. Komisija takođe ima spremne smernice o državnoj pomoći kako bi se državama članicama pomoglo u podršci strateških projekata oko proizvodnje lekova u EU. Ona ohrabruje države članice da koriste javne nabavke kako bi diverzifikovale lanac snabdevanja i podržava države članice koje žele zajedničke nabavke.
Belgijski ministar zdravlja Frank Vandenbroeke već neko vreme stavlja ovo pitanje na evropsku agendu. On naziva predlog korakom u dobrom pravcu, ali dodaje da „ne zadovoljava ozbiljnost situacije i nedostaje mu hitnost potrebna za zaštitu našeg zdravstvenog sistema i sigurnosti“. Plan predviđa nedovoljno finansiranje i nedostaje zajednička strategija za stvaranje rezervi esencijalnih lekova, kaže on.
Vandenbroeke je zajedno sa deset evropskih kolega objavio pismo u kojem se poziva da se novac iz novog odbrambenog plana iskoristi za osiguranje pristupa lekovima. „Evropa više ne sme biti potpuno zavisna od Kine za proizvodnju lekova. Bezbednost i zdravlje svih nas zavisi od toga.“