Evropska komisija je u kontaktu sa poljskim vlastima kako bi procenili propise koji suspenduju pravo na podnošenje zahteva za azil i nastaviće razgovore takođe u vezi sa njihovom primenom – rekao je portparol EK Markus Lammert. U četvrtak je u Poljskoj stupilo na snagu uredba o ovom pitanju.
„EK je svesna najnovijih događaja u Poljskoj u vezi sa novim zakonom“ – izjavio je Lammert, komentarišući stupanje na snagu uredbe Saveta ministara koja se tiče suspenzije prava na traženje azila na granici sa Belorusijom.
Već ranije je EK najavila da će proceniti izmenu zakona o pružanju zaštite strancima, koji predviđa mogućnost ograničenja prava na azil nakon završetka zakonodavnog procesa. Predsednik Andžej Duda potpisao ju je u sredu, istog dana kada je vlada usvojila uredbu o suspenziji prava na azil.
Portparol EK je u četvrtak naglasio da je u odnosu na Poljsku „ključan trenutni kontekst“. „Postoje hibridne pretnje proizašle iz korišćenja migracije kao oružja od strane Rusije uz podršku Belorusije. To ugrožava suverenitet, nacionalnu bezbednost i teritorijalni integritet Poljske, kao i celokupne Unije“ – rekao je.
Lammert je podsetio da je u decembru 2024. godine EK izdala saopštenje koje „pruža pravni okvir u okviru kojeg se mogu preduzeti vanredne mere kako bi se suprotstavilo ovoj pretnji“. Kako je dodao, te mere moraju biti vremenski ograničene, proporcionalne i opravdane.
Među vanrednim merama koje dozvoljava dokument EK iz decembra 2024. godine, kako bi se onemogućilo Rusiji i Belorusiji korišćenje migranata kao oružja, nalazi se suspenzija prava na azil.
Lammert je upitan da li se suspenzija prava na azil od strane Poljske može smatrati proporcionalnom merom u situaciji kada je, prema podacima Fronteksa, u januaru i februaru o.g. tzv. istočnu kopnenu granicu sa EU prešlo 962 osobe. Prema podacima unijske agencije za zaštitu spoljnih granica EU tri najveće nacionalne grupe činili su Ukrajinci, Rusi i Sudanaci.
Portparol je odgovorio da će EK razgovarati sa Poljskom takođe o primeni novog zakona.
Uredba Saveta ministara uvodi ograničenje prava na podnošenje zahteva za pružanje međunarodne zaštite na granici sa Belorusijom na period od 60 dana. Taj period može biti produžen za još maksimalno 60 dana, uz saglasnost Sejma.
Granična straža, uprkos ograničenjima, može primati zahteve za pružanje međunarodne zaštite od maloletnih bez pratnje, trudnica, osoba koje mogu zahtevati poseban tretman, naročito zbog svojih godina ili zdravstvenog stanja.
Zahtev može podneti i osoba za koju Granična straža proceni da „je u stvarnom riziku od ozbiljne štete u zemlji iz koje je direktno došla“ u Poljsku. (27.09.2025)