sl flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by STA.

Brisel – Velika većina Slovenaca smatra da bi odgovarajuće spasilačke službe adekvatno reagovale u vanrednim situacijama u slučaju nesreće, pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnjenja Eurobarometra. Za razliku od građana EU, Slovenci takođe više veruju informacijama tih službi i drugih organa za reagovanje u slučaju nesreće.

Velika većina (89 posto) građana EU bi se u prvim danima vanredne situacije u potpunosti ili delimično oslonila na pomoć porodice i prijatelja. Prilično visok procenat (81 posto) bi se oslonio i na službe za vanredne situacije. Slovenci su u tom pogledu iznad evropskog proseka. Na odgovarajuće službe bi se oslonilo čak 94 posto ispitanih, a na porodicu i prijatelje 93 posto.

U EU se većina ispitanih (38 posto) oseća izloženo pre svega vanrednim vremenskim uslovima i rizicima povezanim sa klimatskim promenama. Slede izloženost vanrednim zdravstvenim situacijama (27 posto) i poplavama (26 posto). Na nacionalnom nivou, Grci (61 posto), Maltežani (56 posto) i Slovenci i Mađari (po 48 posto) osećaju se najviše izloženi vanrednim vremenskim uslovima.

Za razliku od 70 posto građana EU, čak 87 posto ispitanih Slovenaca veruje informacijama javnih organa i lokalnih službi za reagovanje u slučaju nesreća.

Gotovo polovina (49 posto) Evropljana bi posegnula za nacionalnim medijima za informacije o rizicima nesreća, dok bi otprilike trećina njih radije izabrala regionalne medije (36 posto) ili službe za upravljanje vanrednim situacijama (33 posto) kao izvor informacija.

Slovenci su u ovom pogledu ispod proseka. Na nacionalne medije bi se oslonilo 39 posto ispitanih, a isti procenat bi kao izvor informacija izabrao porodicu i prijatelje. (1. oktobar)