de flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by dpa.

Kišinjev – Ljudi u bivšoj sovjetskoj republici Moldaviji su na referendumu, prema izbrojanim skoro svim glasovima, izgleda sa jedva vidljivom većinom glasali za ukorenjivanje EU kursa u ustavu. Nakon prebrojavanja 98,3 posto glasačkih listića, prema izveštaju izborne komisije, 50,08 posto učesnika je glasalo za izmenu ustava, u kojem bi proevropski kurs bio nepovratno zabeležen kao strateški cilj. Oko 49,92 posto je bilo protiv.

S obzirom na očigledno ekstremno tesan ishod glasanja, konačni rezultat bi mogao odstupati od stanja brojanja do jutra. Prethodno je izgledalo kao da su protivnici bili ispred.

Proevropska predsednica Moldavije Maia Sandu je tokom noći optužila za masovnu izbornu prevaru. Ostavila je otvoreno da li će priznati rezultat. Pedeset dvogodišnjakinja je na istovremeno održavanim predsedničkim izborima u nedelju bila prva od jedanaest kandidata koji su stigli na cilj, ali nije uspela da obezbedi apsolutnu većinu i zbog toga mora 3. novembra u drugi krug.

Da bi sprovela reforme, Sandu je potrebna većina u parlamentu, koju trenutno još uvek ima. Politička borba za vlast u Moldaviji bi mogla dostići vrhunac na parlamentarnim izborima predstojećeg leta. „Za snažnu, političku ulogu kao predsednice je potreban lojalni premijer i većina u parlamentu“, rekla je nemačka ekspertkinja Brigitta Triebel iz Konrad-Adenauer-Stiftung u Kišinjevu nemačkoj novinskoj agenciji (dpa). Ona ne očekuje da će ruski pokušaj uticaja u Moldaviji oslabiti.

Ova osiromašena poljoprivredna zemlja sa 2,5 miliona stanovnika je tradicionalno razapeta između Zapada i Rusije. Moldavija, smeštena između EU i NATO člana Rumunije i Ukrajine, koju je napala Rusija, je kandidat za članstvo u EU. (21. oktobar)