es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

„`html

Madrid – Udeo građana u Španiji koji poseduju kriptoimovinu više se nego udvostručio u samo dve godine, prema istraživanju Evropske centralne banke (ECB), koje povećava na 9% procenat Španaca koji su ih imali 2024., u odnosu na 4% iz 2022., što je rast u skladu sa prosekom evrozone.

Prema ‘Studiji o stavovima potrošača prema plaćanjima u evrozoni’, u celokupnoj evrozoni procenat ispitanika koji su rekli da poseduju kriptoimovinu porastao je sa 4% u 2022. na 9% u 2024., nivo koji ECB smatra „prilično niskim“.

Među dvadeset zemalja evra, samo 13 ih je izvestilo o procentima vlasništva kripta većim od 10%, a najznačajniji su u Sloveniji (15%) i Grčkoj (14%), dok su Irska, Hrvatska, Kipar, Letonija i Austrija izvestili o procentu od 13%.

Na suprotnom kraju spektra, zemlje evrozone sa najmanjim procentom ljudi koji su izjavili da poseduju kriptoimovinu u 2024. bile su Nemačka i Holandija, sa 6% u oba slučaja, ispred Estonije, sa 7%, i Litvanije, sa 8%.

U skladu sa 9% u Španiji i prosekom evrozone bili su i Francuzi i Italijani, iako je 2022. u galiji procenat bio oko 3%, a u transalpskoj zemlji nešto veći od 2%.

U smislu starosti, ECB ističe da su osobe od 25 do 39 godina imale veću verovatnoću da poseduju kriptoimovinu, a slede ih oni od 18 do 24 godine.

U svakom slučaju, uprkos rastućem interesovanju za kriptoimovinu, „stopa usvajanja među javnošću i dalje je relativno niska“.

Takođe, konsultacija ECB-a među osobama koje su prijavile vlasništvo nad kriptoimovinom potvrđuje da je većinski (54%) njihova svrha isključivo kao investicioni alat, dok ih 16% koristi kao sredstvo plaćanja i 19% za obe svrhe.

Međutim, ECB ističe da analiza po zemljama otkriva značajne razlike u korišćenju kriptoimovine za investicije u poređenju sa plaćanjem, jer je u Holandiji 90% ispitanika izvestilo da koristi kriptoimovinu isključivo za investicije, dok ih 2% koristi samo za plaćanja.

Takođe, ukupno 82% ispitanika u Nemačkoj izjavilo je da koristi kriptoimovinu isključivo sa investicioni ciljevima, ali samo 6% ih koristi isključivo kao metod plaćanja.

Sa svoje strane, Francuska je zabeležila najmanju razliku između dve svrhe, sa 57% koji ih koriste isključivo za investicije i 25% samo za plaćanja. U slučaju Španije, 57% je izjavilo njihovo ekskluzivno korišćenje za investicije, u odnosu na 19% koji ih koriste isključivo za plaćanja.

Takođe, među onima koji koriste kriptoimovinu za plaćanje i investicije, najveći procenat je primećen u Litvaniji, sa 30%, ispred 29% sa Kipra i Belgije, dok je samo 4% u Holandiji reklo isto. U Španiji, 20% ispitanika koji poseduju kriptoimovinu reklo je da ih koriste za investicije i plaćanja. (26. decembar)

„`