es flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by Europa Press.

Brisel – Španija je ovog ponedeljka zatražila da se udvostruči višegodišnji budžet EU za period 2028-2034 do 2% godišnjeg BDP EU sa trenutnih 1%, što smatra „nedovoljnim“, u cilju povećanja potrošnje za odbranu pred izazovima koje predstavlja održavanje podrške Ukrajini naspram agresivnog rata Kremlja i nesigurnosti koju izaziva povratak Trumpa u Belu kuću.

Vlada se tako unapredila u pokretanju kalendara za reviziju Višegodišnjeg finansijskog okvira (MFF) koji se očekuje da predsednica Evropske komisije, Ursula von der Leyen, otkrije ove srede s ciljem da predstavi zakonodavni predlog na leto.

U svom planu, do kojeg je došla Europa Press, Španija ističe da novi MFF „mora podržati reindustrijalizaciju i evropsku inovaciju, trostruku ekološku, digitalnu i socijalnu tranziciju, kao i postavljanje infrastrukturnih i transportnih i energetskih međuveza, odgovarajući, u isto vreme, na rastuće potrebe za sigurnošću i odbranom i garantujući društveno-ekonomsku konvergenciju“.

Da bi se postiglo da zajednički računi budu „veći i hrabriji“, španska delegacija predlaže da se udvostruči trenutni budžet na 2% godišnjeg BDP EU sa 50% budžeta namenjenog zelenoj tranziciji u odnosu na trenutnih 30%.

Španija takođe podržava stvaranje novih istinskih sopstvenih resursa EU „koji ne bi umanjili prihode trenutnih država članica, već bi povećali kapacitet i finansijsku autonomiju same EU, bez dodavanja složenosti sistemu“.

U vezi s tim, ističe da „ovi novi istinski resursi trebaju omogućiti povećanje budžeta EU, istovremeno očuvajući i promovišući veći kapacitet finansiranja EU“ zbog čega bi korišćenje prihoda iz trgovinskog režima emisijskih prava trebalo rezervisati za svrhe dekarbonizacije unutar Inovacionog fonda.

Osim toga, pod maksimom da „zajednički izazovi zahtevaju evropska rešenja“, predlaže se stvaranje zajedničkog mehanizma zasnovanog na pozajmicama i finansiranog putem zajedničkih zaduženja za podršku strateškim investicijama i finansiranje evropskih javnih dobara, „uprkos pritiscima fiskalne konsolidacije“.

U tom smislu, ističe da „investicije u sektoru sigurnosti i odbrane, čak i putem duga emitovanog zajednički, će biti odlučujuće kako za garantovanje sigurnosti Evrope, tako i za njeno industrijsko i tehnološko liderstvo“. (10. februar)