Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

BEOGRAD- Deo učesnika protesta „Srbija protiv nasilja“ koji su se okupili ispred Narodne skupštine i nakon toga prošetali ulicom Kneza Miloša i mosta „Gazela,“ stigli su na Brankov most koji su blokirali, a saobraćaj je obustavljen u oba pravca, javlja Tanjugov izveštač. Demonstranti su dolazili iz pravca Novog Beograda, a jedan od novih zahteva koji se pojavio jeste i ostavka predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Oni su razvili transparent „Srbija protiv nasilja“, a na kome su navedeni i mediji poput Pinka, Kurira Hepija, Alo, Informer. Pored imena tih medija stoji i znak X, koji aludira na njihovo gašenje. Tanjugov izveštač javlja i da je kolona sa Gazele stigla do beogradske Arene. Na protestima su Zlatko Kokanović, jedan od vođa protesta poljoprivrednika, raščinjeni monah Antonije, lider zabranjene organizacije „Obraz“ Mladen Obradović, kao i Miran Pogačar, ultra-levičarski ekstremista iz Novog Sada. Na protestu su i poslanik Narodne stranke Siniša Kovačević, šef poslaničke grupe „Moramo-Zajedno“ Nebojša Zelenović, Sergej Trifunović iz PSG-a, predsednik pokreta „Srce“ Zdravko Ponoš, predsednik pokreta „Kreni-Promeni“ Savo Manojlović, lider „Ekološkog ustanka“ Aleksandar Jovanović Ćuta, Radomir Lazović iz „Ne davimo Beograd“ , predsednik „Pokreta za preokret“ Janko Veselinović, predsednik Stranke slobode i pravde Dragan Đilas, predsednik Demokratske stranke Zoran Lutovac, poslanik DS Srđan Milivojević, predsednik Socijaldemokratske stranke Boris Tadić, kao i bivši poslanik Srđan Nogo i nekadašnji ministar Velimir Ilić. Protest je počeo ispred Doma Narodne skupštine gde su ponovljeni zahtevi, između ostalog, traži se smena članova REM-a, ukidanje nacionalnih frekvencija TV Pink i TV Hepi, kao i smene ministra unutrašnjih poslova Bratislava Gašića i direktora BIA Aleksandra Vulina.(19. maja)

Miščević: Nemačka više od trgovinskog partnera

FOTO TANJUG/ VLADIMIR ŠPORÈIÆ/ bg

BEOGRAD – Ministarka za evropske integracije Tanja Miščević izjavila je da je Nemačka najveći investitor, ali i najznačajniji davalac razvojne pomoći Srbiji u protekle 23 godine, zašta je u Srbiju došlo je 2,3 MILIJARDI evra i ocenila da se to može porediti samo sa grantovima koji su došli od EU. Na skupu Members Evening, koji je u Beogradu organizovala Nemačko-srpska privredna komora AHK posvećen bilateralnim odnosima Srbije i Evropske Unije, Miščevićeva je rekla da je Nemačka više od trgovinskog partnera i da iskazuje veliku političku podršku našoj zemlji. „Zbog tako dobre, ozbiljne i trajne, pre svega razvojne saradnje moramo se zahvaliti Nemačkoj“, poručila je juče ministarka. Naglasila da je da najveći deo ukupne finansijske saradnje realizovan u oblasti energetskog sektora, zaštite životne sredine i u podršci malim i srednjim preduzećima. „Najznačajniji projekti su poboljšanje i pojačanja hidroelektrana Bajina Bašta i Zvornik, sistem grejanja u više od 20 opština u Srbije, 24 projekta vodosnabdevanja i pročišćavanja otpadnih voda, a krenuli smo u poboljšanje energetske efikasnosti u 20 osnovnih škola“, navela je Miščevićeva. Dodala je da finansijska saradnja nije jedini vid saradnje, već da je tu i tehnička saradnja, a jedan od važnijih njenih segmenata je reforma srednjeg stručnog obrazovanja, gde je posebno korišćeno veliko iskustvo Nemačke u dualnom obrazovanju. „U taj projekat uključene su 63 škole, 280 kompanija i 3.600 đaka, što je veoma ozbiljan broj“, rekla je ministarka. Dodala je da je učestvovala u poslednjim bilateralnim razgovorima o novom paketu pomoći za 2023. i da je reč o 183,5 miliona evra kao finansijska pomoć i tehnička podrške za izradu projekata praćanja klimatskih promena, održivost poslovanja i dobro upravljanje, kao i dva zajma za razvoj zelene tranzicije za podšku likvidnosti Elektroprivredi u iznosu od 248 miliona evra preko Razvojne banke. „Nemačka je jedan od predvodnika borbe protiv klimatskih promene i mi ćemo formirati tim za klimu, koji će raditi na saradnji sa Nemačkom, a ključni zadatak je sprovođenje integrisanog nacionalnog plana za klimu i energetiku, što je ključni dokument koji Srbija ima“, navela je ministarka. Kao važne tačke u odnosima Srbije i EU i Nemačke, Miščević je izdvojila proces evrointegracija Srbije, Berlinski proces i rad na sprovođenje medijske strategije, „Proces evropskih integracija Srbije veoma dugo traje, ali je u naprednoj fazi. Mi bismo voleli da dobijemo mogućnost da otvorimo jedan klaster za koju je Evropka komisija rekla da smo spremni da otvorimo još pre dve godine, ali smo svesni geopolitičke situacije i odnosa u samoj EU. Svesna sam da je najveći problem u neusklađivanju sa zajedničkom evropskom bezbednosnom i spoljnom politikom“, navela je ministarka. Naglasila je da Vlada Srbije insistira na unutrašnjim reformama koji su ključni elemenat i jedini ključ za napredak u evrointegracijama. Istakla je da za 23 godine od početka evrointegracija, i Srbija nikada nije lagodno prolazila i da je sve što je dobila zaslužila napornim radom. Miščevićeva je rekla da vlada naporno radi na sprovođenju medijske strategije, koja treba da obezbedi medijski prostor za pluralizam medija, ali i na reformi državne uprave i samouprave, gde je, kako je rekla, digitalizacija ključna reč. Naglasila je da je Srbije mnogo učinila i po pitanju energetske diversifikacije, a to za Srbiju znači i diversifikacija izvora i puteva. „Gasni konektori sa Bugarskom i Severnom Makedonijom, povezivanje energetskih mreža sa susednim zemljama do Severne Afrike, rad na hidropotencijalu, uvođenje solarne energije. To su sve elementi koji čine da diversifikujemo i izvore i puteve energije“, istakla je Mišćevićeva. Kao treći sement važan za odnose sa EU i Nemačkom, ministarka je navela Berlinski proces. „To je inicijativa i ideja krenula je sa jasnim ciljem povezivanja, da bi bila podržana evropskim investicionim planom za saobraćaj, zelenu tranziciju, energetiku, zašstitu životne sredine“, rekla je Miščević. Istakla je da su ključni projekti u Investicionim okviru za Zapadni Balkan u sektoru saobraćaja. „Mreža puteva i auto-puteva je gotovo u potpunosti zaokružena i ostao je segmet železničkog saobraćaja. Tu se radi o pruzi Niš-Merdare. Potpisali smo grant koji je veoma značajan za saradnju. Zatim deonica pruge koji ima dva kraka, jedan prema Bugarskoj, a drugi prema Severnoj Makedoniji i vrlo važno je bezbednost plovidbe na Dunavu i sve su to projekti koji se sada rade“, dodala je ministarka. Kazala je da su u veoma važni projekti postojenja za preradu pijaće vode za Beograd, Makiš i Palilula, izgradnja Univeržitetske dečje klinike Tiršova 2, izgradnja širokopojasne mreže za internet, korišćenja podsticaja za poljoprivredu. Predsednik Nemačko-srpske komore Milan Grujić saradnja Srbije i EU važna za obe strane. „Privreda je ključni pokretač procesa pristupanja EU. EU je najveći investitor, partner i najznačajniji kupac naših proizvoda. EU ima učešće u izvozu od 64 odsto, trgovinska razmena prošle godine samo sa Nemačkom iznosila je 8,3 miliona evra, a najveći deo stranih direktnih investicija dolazi iz Zapadne Evrope“, rekao je Grujić. Dodao je da su nemačke kompanije, osim što su zaposlile veliki broj radnika, donele efikasnost, modernu tehnologiju i znanje u srpsku privredu, što je povećalo njenu efikasnost, konkurentnost srpske privrede povećavajući njen izvozni potencijal. Grujić je pozvao domaće privrednike da iskoriste mogućnost slobodne trgovine na tržištu od 500 miliona ljudi.(19.maja)

Milatović: Biću predsednik svih građana i faktor pomirenja i zajedništva

FOTO TANJUG/ SKUPŠTINA CRNE GORE, fotografija niske rezolucije/ nr

PODGORICA- Nakon polaganja zakletve i preuzimanja dužnosti predsednika Crne Gore, Jakov Milatović je poručio da će biti predsednik svih njenih građana, ali da posao koji očekuje državu neće biti kratkoročan i lak. U inauguracionom govoru Milatović je poručio i da će prioritet svih prioriteta biti ubrzanje Crne Gore ka Evropskoj uniji i regionalna saradnja, kao i da će se založiti za eliminisanje unutrašnjih podela, izgradnju jakih institucija, nepristrasnu pravdu i društvo jednakih šansi. Zahtevaće, kazao je, punu posvećenost da u Crnoj Gori više ne bude podela za koje je rekao da se izazivaju veštački da se prikrije rastakanje opštih dobara i uvećanje ličnog bogatstva. „Vreme je da izađemo iz busija i da se okupimo oko onoga što je zajednički imenitelj svih – a to je ljubav prema Crnoj Gori. Predstavljaću svakog od nas u naporima da tamo gde su nas delili iznađemo slogu. Pomirena Crna Gora je jedina prava Crna Gora“, poručio je Milatović. Rekao je da oseća posebnu čast i ponos što polaganjem zakletve preuzima dužnost predsednika. „Smatram privilegijom, ali i najvećom odgovornošću, što sam dobio priliku da budem na čelu zemlje u kojoj sam rođen, koju beskrajno volim, u čije temelje su životno delo utkale generacije mojih predaka… I da sam mogao da biram, rodio bih se baš ovđe, na najlepšem parčetu zemlje protkanom viševekovnom borbom za opstanak, ušuškanom između mora i kamena. Inspiraciju na funkciji tražiću u nadahnuću Balšića, Vojislavljevića, Petrovića, antifašističkoj borbi Crne Gore i pragalaštvu postratnih generacija. Biću istinski predsednik svih građana, nezavisno od njihove političke, verske i nacionalne pripadnosti ili bilo kog drugog ličnog svojstva“, naveo je Milatović. Istakao je da Crna Gora više nikada ne sme da dozvoli da se bilo bilo koji pojedinac oseća obespravljeno. „Moja misija je Crna Gora jednakih šansi za sve građane, u kojoj su vredan rad i obrazovanje glavni faktori za uspeh u životu. To je moja priča za koju želim da postane priča svih nas u Crnoj Gori. Biću kohezivni faktor u zajedničkoj borbi za bolju Crnu Goru. Izgradnja demokratskih institucija zadatk je svih“, kazao je Milatović. Poručio je da je u okviru svojih ovlašćenja spreman da bude generator sveopšteg dijaloga potrebnog za postizanje konsenzusa za imenovanja u pravosuđu i ubrzanja našeg evropskog puta. „U narednom periodu moramo raditi još posvećenije na kreiranju održivog ekonomskog modela, sa fokusom na realizsaciji kapitalnih projekata i na otvaranju novih radnih mesta. U svojm međunarodnim aktivnostima posvetiću pažnju ekonoskoj promociji Crna Gore“, rekao je. Istakao je i da će kao predsednik države doprinositi unapređenju dobrosusedskih odnosa. „Približavanje EU najbolji je lek protiv reafirmacije destruktivnih politika. Berlinski proces za nas ostaje glavni most između Zapadnog Balkana i Brisela. Mišljenja sam da i sve postojeće ali i nove regionalne ekonomske inicijative koje imaju za cilj tešniju saradnju mogu imati dodatnu vrednost ukoliko ih postavimo u funkciju članstva u EU kao krajnjeg cilja“, naveo je Milatović. Dodao je da poltika mira i stabilnosti treba da bude temelj bilateralnih odnosa Crne Gore i zemalja regiona. „Vaše prisustvo (predsednika iz regiona) najbolja je poruka dobrosusedskih odnosa. U ime Crne Gore, hvala vam na tome“, rekao je Milatović i dodao da svoj petogodišnji mandat započinje s velikom željom da da puni doprinos daljem demokratskom razvoju države, njenoj institucionalnoj stabilizaciji i ekonomskom napretku. „Nastojaću da budem faktor pomirenja i zajedništva, na korist svakog građanina i društva u celini. Biću i korektivni faktor, usmeravajući društvene procese ka daljoj demokratizaciji. Građane neću deliti na one koji su mi dali glas na izborima i na one koji su tog dana drugačije mislili…“, rekao je Milatović. Novi šef crnogorske države u inauguracionom govoru je dao zavet da će predano raditi za boljitak Crne Gore i kao, kako je rekao, prvi među jednakima stajati čvrsto na braniku njenog ustavno-pravnog poretka. Govor je završio sa: „Živela Crna Gora“. Predsednica Skupštine Danije Đurović je rekla da Milatoviću želi da njegovo obavljanje dužnosti predsednika bude na dobrobit Crne Gore.(20. maja)

Vučić: Želeli smo da ukažemo poštovanje narodu i građanima Crne Gore

PODGORICA – Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je dolaskom u Podgoricu na polaganje zakletve novog predsednika Jakova Milatovića želeo da ukaže poštovanje narodu i građanima Crne Gore. „Želeli smo kao Republika Srbija da ukažemo poštovanje narodu i građanima Crne Gore i prisutvovao sam polaganju zakletve i inauguralnom govoru. Želim Crnoj Gori sve najbolje u budućnosti, narodu i građanima takođe. U Srbiji će uvek imati iskrenog prijatelja i partnera i to je sve“, rekao je predsednik Vučić. Na pitanje o utiscima susreta sa Milatovićem rekao je da je već više puta razgovarao sa njim.(20. maj)

Lideri G7 saglasni oko usvajanja međunarodnih tehničkih standarda AI

(Japan Pool via AP)

TOKIO- Dok se zakonodavna tela najrazvijenijih zemalja sveta fokusiraju na pitanje veštačke inteligencije (AI) lideri Grupe sedam ekonomski najrazvijenijih država sveta (G7) danas su se saglasili da je potrebno da se razvijaju i usvoje međunarodni tehnički standardi za pouzdanu veštačku inteligenciju. Lideri G7 su na samitu u Hirošimi prepoznali da pristupi ostvarivanju zajedničke vizije u cilju kreiranja pouzdane veštačke inteligencije mogu da variraju, ali „upravljanje digitalnom ekonomijom bi trebalo da bude usklađeno u skladu sa zajedničkim demokratskim vrednostima“ prenosi Rojters. „Želimo da sistemi veštačke inteligencije budu tačni, pouzdani, sigurni i nediskriminatorni, bez obzira na poreklo“, izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u petak. Lideri G7 saglasili su se da bi trebalo odmah da se sagledaju „stanje, mogućnosti i izazovi generativne AI“, podskup tehnologija koju je popularizovala aplikacija ČatGPT. Američki milijarder Ilon Mask i grupa stručnjaka za veštačku inteligenciju podigli su uzbunu u martu ove godine pozivajući na šestomesečnu pauzu u razvijanju moćnih sistema AI, navodeći kao razlog potencijalne društvene rizike.(20. maja)

Ova kompilacija je urednički izbor zasnovan na izveštavanju Tanjuga o Evropi. Urednička odgovornost za ovu publikaciju leži na Tanjugu. Izlazi ponedeljkom i četvrtkom.