mk flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by MIA.

Skoplje – Sjeverna Makedonija može ponovo da uhvati korak tako što će započeti sa radom na reformskom programu. Agenda 2030 EU je aktivna, a perspektiva za članstvo zemlje u EU je stvarna, ostvariva i izvodljiva, poručio je bivši glavni pregovarač za pristupne pregovore Hrvatske sa EU, Vladimir Drobnjak u obraćanju na današnjoj debati na temu „Reforme kao zajednička odgovornost: Izgradnja konsenzusa za pristupanje Sjeverne Makedonije u EU“, koja se održala u Sobranju u Skoplju.

– Međunarodni poredak se menja i nivo nesigurnosti značajno se povećao. Neko može reći da u ovom trenutku globalne institucije imaju i multilateralni sistemi se raspadaju i ne znamo kako će izgledati budućnost. Međutim, EU ostaje na ovom strateškom putu i ovaj strateški trenutak je snažan i relevantan mnogo više nego ikada da ponudi i snagu, međutim i zaštitu u isto vreme. I ovo je ono što je za Sjevernu Makedoniju najvažnija stvar i najvažnija tačka. Imajući u vidu da imamo ovu nesigurnost vremena u kojima živimo, svi treba da shvate da nacionalni interes najbolje služi cilju kada evropska rešenja funkcionišu, a centar gravitacije Sjeverne Makedonije nije Skoplje nego Brisel i Vašington, rekao je Drobnjak.

Prema njemu, proširenje EU se dešava u jednoj veoma složenoj sredini na koju utiče rat u Ukrajini, ali i nova američka politika. On je pri tome situaciju sa proširenjem obeležio sa tri ključne reči – perspektiva, praznina, ali i kondicionalnost i brojka 2030. 

Drobnjak je ocenio da građani države treba da znaju da je perspektiva za članstvo zemlje u EU stvarna, ostvariva i izvodljiva, što proističe iz dokumenata EU. Praznina ili razlika, pak, se odnosi na nedovoljnu socio-ekonomsku konvergenciju između zemalja iz EU i ZB, za čije ubrzano prevazilaženje treba da pomogne Plan za rast i usvojeni reformski program – novi alati konkretno i specifično napravljeni da smanje ovu razliku.

Reč kondicionalnost, dodaje on, se odnosi na višekratne uslove koje zemlja treba da ispuni da bi postala članica EU. On je ukazao da ova država nije jedina koja se suočila sa problemima na svom evropskom putu i ukazao na hrvatsko iskustvo iz pregovora za pristupanje sa EU – saradnja sa Haškim tribunalom, problem sa pomorskom granicom sa Italijom i ceo paket pograničnih pitanja sa Slovenijom. 

Brojka 2030, rekao je Drobnjak, pokazuje da EU ostaje spremna za proširenje odnosno da predstoji veliko proširenje do 2030. godine, ali i da Uniji predstoji rad na unutrašnjim reformama i na višegodišnjoj finansijskoj okviru za 2028 – 20234. godinu. Za Sjevernu Makedoniju, naglasio je da u odsustvu formalnog početka pristupnih pregovora Reformski program je najvažniji alat koji ima na raspolaganju i koji može da iskoristi. (22. april 2025)