Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

NEW YORK – Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić obratio se na generalnoj debati 78. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija pozivajući države članice UN-a da sve aktivnosti vode ka trajnom miru što bi trebao biti svjetski prioritet broj jedan.

Iskoristio je priliku da podsjeti da su migracije jedan od elemenata Agende 2030, koje se nastoje tretirati sistematično i uz određeno upravljanje, kao i da se Agenda ne poziva na širi koncept dijaspore niti na ulogu koju ona ima kao eventualno sredstvo razvoja.

Napomenuo je da se Bosanci i Hercegovci odlučuju da napuste svoju zemlju i potraže bolje uvjete za život u nekim drugim zemljama zbog uvjerenosti u nedostatak perspektive u Bosni i Hercegovini, a kao jedan od osnovnih razloga za to je nedostatak perspektive u svojoj zemlj. Istaknuo je da takav politički sistem vješto koriste zapadni i istočni susjedi BiH i preko etničkih zajednica, na koje navodno polažu nacionalno pravo, vrše upravljanje Bosnom i Hercegovinom.

Vjeruje da se temeljni problem Bosne i Hercegovine nalazi u nejednakosti građana u političkom i izbornom sistemu, što kao posljedicu ima etnički sistem upravljanja zemljom koji je sam po sebi predodređen da bude konfliktan, te da takav etnički sistem vršenja vlasti neprekidno stvara prostor za nepotizam i korupciju u svim segmentima društva, a ponajviše u institucijama vlasti.

Dodao je da će BiH moći da se u punom kapacitetu i efikasnije uključi u projekte, kao što je to Agenda 2030, kao ravnopravan sudionik i akter svih planiranih aktivnosti, tek kada se u Bosni i Hercegovini implementacijom presuda Evropskog suda prihvati građansko političko predstavljanje i kada se paralelno s tim prestane sa napadima na suverenitet države Bosne i Hercegovine iz susjedstva. (20.09.)

Konaković imao niz susreta na marginama Generalne skupštine UN-a

NEW YORK – Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izrazio je zadovoljstvo rezultatima brojnih bilateralnih sastanaka koje su on i delegacija BiH imali na marginama redovnog zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.

“Slušamo poruke svjetskih lidera na samoj skupštini, jer važno je čuti šta nam oni imaju poručiti u ovom trenutku. Bitno je imati informacije o geopolitičkim kretanjima u svijetu. Na ovakvim skupovima razgovaram s ljudima koje bih rijetko sretao u nekim drugim okolnostima”, kazao je Konaković u razgovoru za Fenu sumirajući brojne susrete koje je imao.

Potvrdio je da je imao sastanak s ministrom vanjskih poslova Argentine koji ga obavijestio da su početkom ovog mjeseca ukinute vize državljanima BiH za ulazak u Argentinu, što pasoš BiH čini bar za nijansu vrjednijim i stabilnijim.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (Foto: Fena/Arhiv)

Istakao je i sastanak s ministrom vanjskih poslova Latvije koja je članica EU. Konaković naglašava da informacije koje je prenio latvijskom kolegi doprinose tome da ta baltička država bude među onim članicama Evropske unije koje će podržati priču o proširenju i poziciji BiH unutar EU.

Sumirajući intenzivan radni dan u New Yorku šef bh. dipomatije izdvojio je i razgovor s visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, Josepom Borellom koji je, kako kaže Konaković, bio vrlo dinamičan i interesantan, a na kojem su bh. predstavnici prezentirali ono što je do sada učinjeno i naša očekivanja na evropskom putu.

Susreo se i s ministrom turizma Saudijske Arabije i ministrom vanjskih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata kada je konstatiran napredak u bilateralnim odnosima koji su neko vrijeme, kazao je, bili zamrznuti.

“Drago mi je da smo doprinijeli da se broj turista iz Saudijske Arabije u BiH u odnosu na prethodnu godinu poveća za 130 posto. To je direktna posljedica ukidanja viza. Jednako tako važno je da su nama ukinute vize za UAE, što trebamo još potvrditi na sjednicama Vijeća ministara i Predsjedništva BiH”, pojasnio je Konaković.

Ocjenjujući razgovore koje je imao proteklih dana, šef bh. diplomatije kaže da su svi njegovi sugovornici vrlo zadovoljni rezultatima nove vlasti u BiH u proteklih sedam mjeseci.

Ministar vanjskih poslova tokom boravka u New Yorku obratio se i Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda naglasivši da Bosna i Hercegovina u potpunosti podržava izjavu Grupe prijatelja za odgovornost nakon agresije na Ukrajinu.

“Naš svijet danas, nažalost, daleko je od mirnog i sigurnog. To je svijet u kojem nepravda i netolerancija dovode u pitanje naše zajedničke vrijednosti, sam temelj naše humanosti i prosperiteta. Ruska agresija na Ukrajinu nije izoliran slučaj, već predstavlja najočiglednije kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava”, podvukao je Konaković.

Dodao je da članovi UN-a moraju biti odlučni te da ne moramo daleko gledati u prošlost da bismo vidjeli što se događa kada naša zajednica nacija ne održava i ne brani pravila i norme svjetskog poretka.

Narednih dana ministra Konakovića očekuju novi bilateralni susreti, uključujući i one sa šefovima diplomatije Turske i Indije. Nakon New Yorka, bosanskohercegovačka delegacija putuje u Washington, gdje su planirani susreti s nekoliko kongresmena i senatora te predstavnicima State Departmenta zaduženima za BiH i Balkan. (20./21.09)

Schmidt najavio odluke kojima će se zabraniti obavljanje funkcija osuđenima za ratne zločine

SREBRENICA – Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt najavio je donošenje novog seta odluka koje uključuju izradu registra i baze podataka osoba koje su pred sudovima osuđeni za počinjenje genocida i druge ratne zločine te odluka koja se odnosi na zabranu izbora na javne funkcije osoba koje su osuđene za ratni zločin i dodjeljivanje nagrada i priznanja takvim osobama.

Napomenuo je da će on donijeti takve oduke ukoliko predstavnici vlasti u Bosni i Hercegovine ne uzmu stvar u svoje ruke i u nekoliko narednih sedmica usvoje takve propise te će on biti spreman da stavi svoj potpis na njih.

Pres-konferencija visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta u Srebrenici uoči obilježavanja 20. godišnjice zvaničnog otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari. (Foto: FENA/Muhamed Hadžibegić)

Odluke su spremne, ali još nije stavljen potpis te je Schmidt kazao da su u pitanju ozbiljni napori uloženi u donošenje odluka kojima će se onemogućiti revizionizam historijskih činjenica.

Kazao je da je potrebno očuvati istinu na ubijene i naslijeđe koje čuva Memorijalni centar i to na način da se adekvatno usprotivi negiranju genocida i revizionizmu te iskrivljivanju istine koju su utvrdili međunarodni i domaći sudovi što zahtijeva sveobuhvatne i dobro osmisljene mjere. (20.09.)

Potreba tranzicija upravljanja migracijama

SARAJEVO – Ministri sigurnosti Nenad Nešić i za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić sastali su se sa šefom Delegacije Evropske unije u BiH i specijalnim predstavnikom EU u BiH Johannom Sattlerom s kojim su razgovarali o planu tranzicije odgovornosti upravljanja migracijama na bh. vlasti, ali i o pitanjima vezanim za evropski integracijski proces Bosne i Hercegovine.

Proces tranzicije u spomenutom segmentu podrazumijeva postepeni prijenos odgovornosti upravljanja privremenim prihvatnim centrima i pomoći migrantima tražiteljima azila i izbjeglicama uz podršku EU, kao i jačanje kapaciteta vlasti u BiH za odgovor na migracijska kretanja.

Ministar Nešić je nakon sastanka kazao kako BiH poštuje vlastite obaveze i da je dio kolektivne sigurnosti EU, te da policijske agencije iz BiH sarađuju sa policijskim agencijama iz regiona i EU te da BiH želi da bude dio evropske sigurnosti i da pokaže da je na evropskom putu.

U kontekstu upravljanja migracijama, Nešić je kazao kako mu je kao ministru najbitnija sigurnost građana BiH, podsjećajući kako BiH poštuje sve međunarodne sporazume, uključujući i one o readmisiji migranata.

Referirajući se na teme sastanka, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlid Hurtić kazao je kako je neophodno osigurati sredstva za humanitarnu pomoć migrantima koji dolaze u BiH, kao i uopće za rješavanje svih drugih pitanja koja se tiču migrantske krize.

Ukazao je na problem o kojem se malo govori, pojašnjavajući kako se to tiče legalnih migranata koji dolaze u BiH radi zaposlenja i njihovih poslodavaca. Trenutno je u BiH 4.000 osoba iz inostranstva koji dolaze da rade.

“Oni ovdje budu kratko, rade kod poslodavaca jedno vrijeme i onda preko rijeke Save ili GP Izačić pobjegnu u EU”, precizirao je Hurtić, navodeći kako to onda predstavlja problem za bh. poslodavce koji se optužuju za navodno ‘krijumčarenje ljudima’.

Šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler izrazio je zadovoljstvo iskoracima koji su u saradnji s vlastima u BiH i međunarodnim partnerima, prije svih, Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM) ostvareni kada se radi o upravljanju migracijama.

šef Delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler (Foto: FENA/Amer Kajmović)

Ambasador Sattler se, istovremeno, osvrnuo na evropski put BiH i proces proširenja sa zemljama-partnerima iz regiona zapadnog Balkana, ocijenivši kako u tom pogledu svjedoče napretku, a „što je jednim dijelom rezultat i geopolitičkih prilika, novih okolnosti i jednog novog zamaha“. (19.09.)

Konferencija o procesuiranju ratnih zločina i sprječavanja nekažnjivosti

SARAJEVO – Regionalna konferencija tužilaca u predmetima ratnih zločina koja je upriličena u Sarajevu okupila je tužioce iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, kao i Tužilaštva pri MRMKS-u, a podršku radu konferencije pružili su Evropska komisija u BiH i Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP).

Konferenciju, koja je okupila više od 60 sudionika, otvorio je glavni tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanko Kajganić koji će istakao da Tužilaštvo BiH, kao i Sud BiH imaju ulogu nastavka rada i aktivnosti započetih u Haškom tribunalu u čemu im je potrebna podrška Evropske unije, međunarodne zajednice, kao i Ministarstva pravde BiH, VSTV-a BiH i partnerskih tužilaštava i sudova u Bosni i Hercegovini, kao i saradnja sa partnerskim tužilačkim institucijama u regionu.

S regionalne konferencije tužilaca u predmetima ratnih zločina koja se održala u Sarajevu. (Foto: FENA/Tužilaštvo BiH)

Sudionicima konferencije obratio se i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler koji je naglasio da je regionalna saradnja ključna kako bi se spriječila nekažnjivost za užasne ratne zločine koji su počinjeni i osigurala pravda za žrtve i njihove porodice.

“Veliki broj optuženih u BiH za ratne zločine sa dvojnim državljanstvima nisu izvedeni pred lice pravde. U rješavanju ovog regionalnog problema EU se zalaže za snažnije sistemsko korištenje protokola o saradnji u procesuiranju počinilaca ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida potpisanih 2013. i 2014. godine između Tužilaštva BiH i tužilaštava iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore”, potcrtao je Sattler.

O važnosti regionalne saradnje, također je govorio i glavni tužilac pri MRMKS-u Serge Brammertz, koji je istakao važnost zajedničkog rada u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina.

S obzirom na to da se veći dio predmeta odnosi na ratne zločine počinjene u BiH, pravosuđe Bosne i Hercegovine zainteresirano je da se regionalnom saradnjom spriječe mogućnosti bijega od sudskih procesa i omogući jačanje vladavine prava. (18.09.)

Obilježena 20. godišnjica otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica

SREBRENICA – U bivšoj proizvodnoj hali fabrike akumulatora u Srebrenici brojne zvanice obratile su se okupljenima povodom obilježavanja 20. godišnjice od zvaničnog otvaranja Memorijalnog centra Srebreica-Potočari, spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine.

Polaganje cvijeća na spomen obilježju ubijenim Bošnjacima tokom genocida u Srebrenici 1995. godine. (Foto: FENA/Muhamed Hadžibegić)

Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Bill Clinton istakao je da je najveća počast koju svi mogu odati za više od 8.000 muškaraca i dječaka ubijenih u genocidu u Srebrenici je da se izgradi budućnost vrijedna sjećanja na njih.

“Kao što sam rekao i nada zvaničnog otvaranja nadao sam se i molio da će ovo mjesto biti ozbiljan podsjetnik cijelom svijetu na našu zajedničku ljudskost, a tokom ovih dvadeset godina Memorijalnog centra i jeste upravo to još mnogo više”, kazao je.

Clinton je istakao da je Memorijalni centar mjesto sjećanja i promišljanja, trajnog odavanja počasti izgubljenim životima i svečanog obećanja da svi moraju biti na oprezu kako se takve strahote ne bi ponovile više nikada ni u Bosni i Hercegovini ni bilo gdje drugo.

Potpredsjednik Svjetskog jevrejskog kongresa Menachem Z. Rosensaft podsjetio je da je Clinton prije 20 godina pričao o “ludilu genocida”. Rosensaft smatra da ludila nije bilo, već da su svi zločini počinjeni planski, s ciljem istrebljenja i etničkog čišćenja nad jednim narodom.

“Ludilo govori o osobama koje na neki način ne kontrolišu svoje postupke, koji ne znaju šta rade. Izvršioci genocida su tačno znali šta rade. Mladić, Karadžić i njihovi podređeni su imali tačnu namjeru da unište Bošnjake u Bosni i Hercegovini i tu nije bilo nikakvog ludila”, kazao je Rosensaft.

Memorijalni centar osnovan je kao memorijalni kompleks čija je uloga njegovanje i čuvanje sjećanja na nevine žrtve genocida, a koji je, istovremeno, i svojevrsni podsjetnik i opomena budućim generacijama kako se tako što više nikome i nikada ne bi ponovilo.

Ovaj memorijalni kompleks, smješten u Potočarima nedaleko od Srebrenice, osnovan je Odlukom visokog predstavnika, a zvanično ga je 20. septembra 2003. godine otvorio Bill Clinton, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Godine 2007. odlukom visokog predstavnika donesen je Zakon o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, Spomen-obilježje i mezarje za žrtve genocida iz 1995. godine. Tim zakonom ustanovljen je kao pravni sljednik prvobitne Fondacije sa sjedištem u Potočarima, a definiran je i njegov službeni naziv. (20.09.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)