Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.LONDON – Kandidatski status koji je dodijeljen Bosni i Hercegovini krajem prošle godine politička je odluka Evropske unije, pregovori o pristupanju nisu započeti, ali ljudi se boje rata nakon invazije Rusije na Ukrajinu i smatraju da je ovo garancija za sigurnost, kazao je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt u obraćanju britanskom Odboru za vanjske poslove britanskog parlamenta.
Schmidt je upoznao članove Odbora za vanjske poslove sa političkim dešavanjima u protekloj godini, ali i istovremeno problematizirao način na koji je održana proslava 9. januara neustavnog dana bh. entiteta Republika Srpska koja se, kaže, fokusirala na demonstraciju srpskog identiteta, najavljujući da neće biti održana u ovom formatu naredne godine.
“Republika Srpska je multietnički entitet, a proslava 9. januara se odnosi na datum povezan s osuđenim ratnim zločincem Radovanom Karadžićem”, kazao je visoki predstavnik Christian Schmidt na ispitivanju Odbora za vanjske poslove pri britanskom parlamentu.
Na pitanje predsjednice Odbora Alicia Kearns o tome da li će pojedinci koji su organizirali proslavu odgovarati i da li će visoki predstavnik upotrijebiti bonske ovlasti da to spriječi, Schmidt je rekao da ta opcija nije isključena.
Govoreći o intenzitetu ruskog uticaja na zemlju, Schmidt je kazao da prema informacijama kojima raspolaže uticaj Rusije nije toliko prisutan i da je on mnogo jači u Srbiji puno veći, s obzirom da je dokazano da grupa Wagner pokušava regrutirati borce za rat u Ukrajini.
“Nismo vidjeli nikakav uticaj ove grupe u BiH, ali postoji mogućnost da Rusija priprema teren za povećanje svog uticaja u BiH”, kazao je on. Ocijenio je da se u BiH ipak osjeti prevelik uticaj susjednih zemalja, što je posebno bilo vidljivo u nedavnim komentarima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o uvjetovanju ulaska Švedske i Finske u NATO ako se donesu izmjene Izbornog zakona u BiH. (30.01.)
Johannson: Povratak migranata u matične zemlje pokazao se kao učinkovit mehanizam
BRISEL – Izgradnja zidova i bodljikave žice oko Evropske unije nije dobro rješenje iz mnogo razloga, a fizička infrastruktura odnosi se na elemente poput nadzora granice, a ne na ograde ili zidove, jer je EU fondove potrebno iskoristi na najbolji način u cilju zaštite država, kazala je komesarka Evropske komisije za unutrašnje poslove Ylva Johansson.
Joahnsson je upozorila da se broj neregularnih ulazaka povećao prošle godine iz tri pravca uključujući i zapadnobalkansku rutu čak za trećinu više ulazaka je evidentirano prošle godine.
Na pitanje šta Evropska unija može uraditi kako se ne bi dogodilo gomilanje migranata na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, posebno nakon što je Hrvatska postala članica Schengena, Johansson je kazala da nije upoznata da u vezi s tim ima nekih novih problema.
Dodala je međutim da je EU ranije pomogla BiH kada je u pitanju prijem migranata i smještajni kapaciteti, a pomaže i kod povratka migranata u matične zemlje što se pokazalo kao učinkovito i kod dobrovoljnih i iznuđenih povrataka. Kaže i da je razgovarala s dosadašnjim ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem koji je kazao da onda kada su neki migranti vraćeni u svoje zemlje, smanjivao se značajno broj dolazaka stanovništva iz tih zemalja.
Trenutno se pregovara o novom mandatu Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) s zapadnobalkanskim partnerima uključujući BiH što bi trebalo biti završeno uskoro, kaže Johannson.
“Tada bismo bili u mogućnosti raspodijeliti snage FRONTEX-a na granice između zemalja zapadnog Balkana, a ne samo na EU vanjske granice. To bi pomoglo da se adekvatno odgovori na ilegalne migracije zapadnobalkanskom rutom”, stava je komesarka. (01.02.)
Buzar i dužnosnici iz Bangladeša o aktuelnim migracijskim izazovima
Foto: FENA/Arhiv
SARAJEVO – Zamjenik direktora Službe za poslove sa strancima Bosne i Hercegovine Mirsad Buzar razgovarao je s generalnim direktorom Odjela za istočnu Evropu Ministarstva vanjskih poslova Bangladeša Sikderom Bodiruzzamanom o aktuelnim trendovima neregularnih migracija u regionu, te trenutnim migracijskim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
Buzar je istakao problem značajnog povećanja broja neregularnih dolazaka na zapadnobalkanskoj ruti tokom 2022. godine kao jednoj od najkritičnijih kada je u pitanju priliv migranata. On je podsjetio da je upravo proces povratka i readmisije važan dio sveobuhvatne i efikasne migracione politike Evropske unije, čiju je važnost prepoznala i Bosna i Hercegovina.
Poseban akcent tokom sastanka stavljen je na saradnju u postupcima utvrđivanja identiteta migranata iz Bangladeša i njihovog povratka u matičnu zemlju, a delegacija Bangladeša je iskazala punu spremnost za saradnju u ovim postupcima, te je zaključeno da će u narednom periodu obje strane posvetiti pažnju unapređenju saradnje.
Tokom posjete našoj zemlji delegacija Bangladeša je utvrdila identitet grupi državljana Bangladeša koji nezakonito borave u Bosni i Hercegovini i izdala im putne listove, te će Služba za poslove sa strancima pokrenuti postupak njihovog udaljenja u matičnu zemlju. (01.02.)
Renaud-Basso: EBRD će podržavati privatni sektor, infrastrukturu i ‘zelenu tranziciju’ u BiH
SARAJEVO – Predsjednica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso koja je boravila u posjeti Bosni i Hercegovini kazala je da će ta institucija u BiH nastaviti podržavati razvoj privatnog sektora, infrastrukturne projekte i “zelenu tranziciju”.
Nakon obilaska tunela Ivan na autoputu Koridora Vc, koji je otvoren u oktobru 2022. godine, Renaud-Basso je podsjetila da je EBRD dosad investirao u BiH sa oko tri milijarde eura.
Navela je da EBRD u BiH prepoznaje zdrav privatni sektor sa malim i srednjim preduzećima koja se mogu razvijati, važnost završetka Koridora Vc za ekonomski razvoj, te “zelenu tranziciju” i dekarbonizaciju privrede kao prioritete koje vrijedi podržavati.
“Vrlo sam zadovoljna zbog napretka BiH ka članstvu u EU u smislu odobrenog kandidatskog statusa, što je vrlo pozitivan razvoj situacije i EBRD će podržavati zemlju u provedbi reformi i u investicijama”, naglasila je Renaud-Basso.
Tokom posjete BiH, ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltija i predsjednica Renaud-Basso potpisali su Ugovor o zajmu za Projekt izgradnje tramvajske pruge Ilidža-Hrasnica. Iznos zajma je 25.000.000 eura, a očekuje se da će Projekt biti završen do 31. decembra 2025. godine. (01.02.)
Dodik i Konaković najavili saradnju na pitanjima važnim za građane BiH
SARAJEVO – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, ujedno i lideri Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Naroda i Pravde (NiP) koje su dio parlamentarne većine na državnom nivou, razgovarali su o saradnji na brojnim poljima koja se odnose na funkcioniranje BiH i rješavanje mnogobrojnih otvorenih pitanja.
Dodik je naglasio da će se s Konakovićem redovno konsultirati o svakom otvorenom pitanju, te da postoji niz pitanja o kojima će biti teško postići konsenzus, kao što je pitanje uvođenja sankcija Rusiji.
“Ako imamo različite poglede na međunarodna pitanja, to ne smije biti razlog da u BiH ne uspostavimo sistem kvalitetnog odlučivanja u skladu sa zakonima i nadležnostima. Što se tiče uvođenja sankcija Rusiji, Republika Srpska to ne prihvata. Iako naše kolege misle drugačije, mi ne možemo dati suglasnost za to. O tome ne moramo imati konflikt niti trošiti vrijeme na ubijeđivanja”, kazao je.
Ponovio je da visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt nikada neće biti priznat u Republici Srpskoj sve dok ga kao visokog predstavnika ne potvrdi Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija relevantnom odlukom.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković je kazao da su on i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović (SNSD) već imali priliku da reagiraju na neke međunarodne procese, o čemu su otvoreno razgovarali bez bilo kakvog “podmetanja” dokumenata.
“Svjesni smo da stvari mogu normalno funkcionirati. Nadam se da će u ovoj zemlji uskoro zaživjeti koncept realizacije važnih projekata, uvažavajući ustavne nadležnosti. Predugo su te stvari akcentirane kao prioriteti oko kojih se svađamo”, zaključio je Konaković. (01.02.)
Bosna i Hercegovina dodatno nazadovala na skali indeksa percepcije korupcije
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina ponovno je zabilježila nazadovanje u pogledu indeksa percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) i, prema rezultatima za 2022. godinu, sa ocjenom 34 na skali od 0 do 100, zauzima najniže mjesto u regionu i treće najgore mjesto u Evropi. Samo su Rusija i Ukrajina, koje su u ratu, ostvarile gori rezultat.
Istaknuto je to na pres-konferenciji u Sarajevu na kojoj su rezultate globalnog indeksa percepcije korupcije za 2022. godinu predstavili predsjedavajući Upravnog odbora Transparency Interanationala u BiH (TIBiH) Srđan Blagovčanin i izvršna direktorica ove organizacije Ivana Korajlić.
Indeks – CPI analizira percepciju korupcije u javnom sektoru, te pozicionira 180 zemalja na temelju 13 nezavisnih studija i anketa stručnjaka i poslovnih ljudi, a taj indeks (CPI) koristi skalu od 0 do 100, gdje 0 predstavlja najveći mogući stepen korupcije, dok 100 predstavlja potpuno odsustvo korupcije.
“Dok zemlje regiona idu naprijed, BiH je od 2012. godine nazadovala čak osam indeksnih poena i zajedno sa Turskom u ovogodišnjem globalnom izvještaju Transparency Internationala izdvojena je kao primjer najvećeg pada u odnosu na 2012. godinu u regionu Istočne Evrope i Centralne Azije”, rečeno je.
BiH bilježi najgori trend od svih država okruženja što najbolje ilustrira primjer Kosova, koje je od 2012. godine sa ocjene 34 do 2022. godine napredovalo na 41 indeksni poen, dok je BiH za istih deset godina sa 45 nazadovala na 34 boda, a što je posljedica prisustva organiziranog kriminala, pogoršanja vladavine prava i zarobljenog pravosuđa. (31.01.)
U Sarajevu konferencija o problemima svjetske i bh. ekonomije ‘Svijet u 2023’
SARAJEVO – Ekonomski eksperti, privrednici, nosioci javnih funkcija te predstavnici diplomatskog kora u BiH okupili su se na konferenciji “Svijet u 2023” u Sarajevu kako bi analizirali ekonomsko okruženje u zemlji i svijetu.
Guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine Senad Softić istakao je u uvodnom obraćanju da je elementarna činjenica da je ekonomski rast moguć samo uz investicije, privatne i javne, domaće i strane, te je zato Centralna banka pristala biti koorganizator konferencije.
Također je naglasio da je očekivana putanja inflacije u BiH slična onoj u eurozoni, a snažan inflatorni šok u 2022. godini, koji se procjenjuje na 14,4 posto, postepeno će slabiti u naredne dvije godine.
“Očekivana inflacija od 6,1 posto u 2023. godini i tri posto u 2024. godini respektivno znači da će realni raspoloživi dohodak biti pod snažnim pritiskom, što će dodatno usporavati i nominalnu, ne samo realnu ekonomsku aktivnost u zemlji”, kazao je Softić.
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler naveo je da je BiH za brži napredak potrebno brže formiranje vlasti i realizacija konkretnih programa koje su koalicije usvojile, u čemu može pomoći kandidatski status koji je EU dodijelila BiH. (30.01.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)