SARAJEVO – Najboljim igranim filmom 29. Sarajevo Film Festivala na ceremoniji dodjele nagrada proglašen je “Kos kos kupina” gruzijske režiserke Elene Naveriani, a u pitanju je feministički film koji govori o sredovječnoj ženi Etero koja odbija povinovati se patrijarhalnim načelima. Naveriani je nagradu posvetila gruzijskoj kinematografiji za koju je navela da prolazi kroz teške trenutke, te naglasila važnost slobodne i odgovorne kinematografije.

Najboljim režiserom proglašen je ukrajinski autor Philip Sotnychenko za film “La Palisiada”, dok je ‘Srce Sarajeva’ za najboljeg glumca dobio je Jovan Ginić za ulogu u filmu “Lost Country”, a nagrada za najbolju glumicu pripala je Ekatarini Chavleishvili za ulogu u filmu “Kos kos kupina”. Najbolji dokumentarni film ovogodišnjeg SFF-a je “Flašaroši” autora Nemanje Vojinovića, a najbolji kratki dokumentarac “Valerija” Sare Jurinčić.

Festival je okupio na stotine gostiju iz cijelog svijeta koje je ujedinila ista ljubav prema sedmoj umjetnosti. Oni su mogli uživati u projekcijama na desetine ostvarenja iz različitih kategorija, dupke puneći dvorane i ostale festivalske lokacije na otvorenom, ali i u lepezi drugih pratećih dešavanja. Tokom sedam festivalskih dana prikazano je 235 filmova iz 59 zemalja u 18 programa. Program 29. SFF-a donio je 49 filmova u konkurenciji i čak 22 svjetske premijere.

Čast da otvori Sarajevo Film Festival pripala je filmu “Poljubite budućnost” u režiji Nenada Čičina-Šaina, za koji su scenario uradili Čičin-Šain i Bill Carter. Film je priča o sarajevskom otporu tokom opsade grada 1990-ih, prati gradsku alternativnu scenu koja je koristila muziku i umjetnost kako bi izazvala promjene i privukla svjetsku pažnju.

Direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović ocijenio je u razgovoru za Fenu da je ovogodišnje festivalsko izdanje bilo fantastično po svim parametrima – programskom, publici i atmosferi, dodajući da je programe ovogodišnjeg izdanja pratilo 120.000 gledalaca.

direktor Sarajevo Film Festivala (SFF) Jovan Marjanović (Foto: FENA/Harun Muminović)

Komentirajući ponuđeni program, Marjanović podvlači da je ovo bila vrlo kvalitetna godina, jer je veliki broj dobrih filmova izašao na svjetskim festivalima i sve ono što je bilo najbolje iz cijelog svijeta, bilo je i u programu SFF-a.

Naredne godine Sarajevo Film Festival proslavit će 30. rođendan te je Marjanović kazao da su već planirani novi projekte. Za njega, jubileji su bitni jer daju u format u kojem se može da pogleda unazad, ali je stava da je mnogo bitnije okrenuti se ka tome gdje Festival želi da ide – a to je da održi vodeće mjesto u regiji i da bude među prvih top deset u Evropi. (18.08.)

Škobić: Implementacijom odluka Ustavnog suda približiti se EU standardima

federalni ministar pravde Vedran Škobić (Foto: FENA/Monika Ćubela Savić)

MOSTAR – Prioritet rada Federalnog ministarstva pravde je, prije svega, implementacija odluka Ustavnoga suda, kao i odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, kazao je u razgovoru za Fenu resorni ministar Vedran Škobić, dodajući da su to oblasti od kojih treba poći s krajnjim ciljem usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa standardima Evropske unije.

“Poštovati odluke Ustavnog suda je, kada je pravo u pitanju, vrhunac pravde u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju drugi dio vladavine prava, a to je prvenstveno borba protiv korupcije”, istaknuo je ministar.

S druge strane, kada je u pitanju učinkovitost rada pravosuđa, jedan od prioriteta je Zakon o suđenju u razumnom roku jer, pojašnjava ministar, ukoliko pravosuđe nije učinkovito, onda se gube svi elementi vladavine prava. Potrebno je stoga suđenje u razumnom roku uredi na entitetskom nivou.

Ministar ističe da ima mjesta za napredak kroz usklađivanje bh. zakonodavstva s Evropskom unijom posebno kroz osluškivanje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava te nužnost učenja iz grešaka drugih država, kako ih se ne bi ponavljalo, posebno kada su u pitanju ljudska prava. (18.08.)

Trend rasta priliva stranih ulaganja u BiH se nastavlja u 2023. godini

Ilustracija (Foto: FENA/Centralna banka BiH)

SARAJEVO – Trend rasta priliva stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu nastavljen je i ove godine. Prema podacima Centralne banke BiH za prva tri mjeseca ove godine, registrirano je 426,61 miliona KM stranih investicija, što predstavlja povećanje od 80 posto u odnosu na isti kvartal prethodne godine.

Kako je rečeno Feni iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) najveći iznos stanja direktnih investicija se i dalje odnosi na Austriju (2,69 milijardi KM ili 15,4 posto ukupnog stanja investicija), Hrvatsku (2,54 milijarde KM ili 14,6 posto) i Srbiju (2,43 milijarde KM ili 13,9 posto).

“Na kraju 2022. godine, stanje direktnih stranih investicija je iznosilo 17,45 milijardi KM i taj iznos predstavlja rezultat investiranja i poslovanih rezultata preduzeća u stranom vlasništvu u prethodnim godinama”, dodali su iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Priliv direktnih stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu u 2022. iznosio je 1,44 milijarde KM, što je do sada najviši zabilježeni iznos. (17.08.)

Više od 50 posto mladih želi napustiti BiH, pokazalo istraživanje

SARAJEVO – Rezultati Istraživanja o položaju mladih u Bosni i Hercegovini Instituta za razvoj mladih KULT pokazali su da je želja mladih za odlaskom iz BiH visoka budući da je više od 50 posto mladih iskazalo želju da se odseli iz zemlje.

Kao jedan od najčešćih razloga za odlazak mladi navode korupciju, koja im je na četvrtom mjestu ljestvice problema o kojima najviše brinu, odmah nakon nezaposlenosti, rasta cijena i troškova života i ekonomske situacije.

Ilustracija (Foto: FENA/Institut za razvoj mladih KULT)

Analiza troškova korupcije u bh. društvu sa fokusom na gubitak ulaganja u obrazovanje i troškove koji se stvaraju kroz iseljavanje mladih, pokazala je da iznos ulaganja u obrazovanje osoba koje su otišle iz BiH iznosi 9,96 milijardi KM, što ujedno predstavlja i nivo izvezenog ljudskog kapitala iz BiH.

Indirektni efekti korupcije na iseljavanje odrazili su se i na nivo nenaplaćenih doprinosa i poreza, što je vidljivo i iz činjenice da su se godišnji iznosi nenaplaćenih doprinosa po radniku povećali sa 561,8 miliona KM u 2014. godini, na 842,5 miliona KM u 2019. godini, koji bi bili naplaćeni da je navedeni broj naših građana ostao da živi i radi u BiH.

Podaci Eurostata o broju izdatih dozvola za državljane BiH po nekom osnovu pokazuju da je od 2014. do 2020. g. BiH napustilo 261.713 građana. Samo iseljavanjem mladih osoba u dobi od 25 do 34 godine BiH je izgubila 2,4 milijarde KM koje su uložene u njihovo obrazovanje. (17.08.)

(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)