Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.TIRANA – Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić učestvovao je na ministarskoj konferenciji Berlinskog procesa u Tirani, na kojoj su ministri unutrašnjih poslova regiona i predstavnici Evropske unije razgovarali o rješenjima za zajedničke sigurnosne izazove. On je naglasio doprinos BiH i zemalja regiona u očuvanju kolektivne evropske sigurnosti.
“Nigdje više nego u sektoru sigurnosti zapadni Balkan ne pokazuje svoje potencijale da bude dio zajedničkog prostora Evropske unije i da zaslužuje svoje mjesto u EU. Sigurnost je ključ za stabilnost država, privrede, razvoja i međusobnog povezivanja. Zato mi dozvolite da snažno podržim one u EU koji vide da je brzina našeg pridruživanja interes same EU i kritiziram one koji bi da naš put prolongiraju beskonačno, učine ga težim i nedostižnim”, kazao je Nešić.
Dodao je da cayber sigurnost, migracije i organizirani kriminal ne poznaju granice, gdje kriminalne grupe ostvaruju veoma štetan uticaj na privredni i ekonomski razvoj, te da je zbog toga potreban snažan, koordiniran i zajednički regionalni i evropski odgovor.
Nešić je istaknuo evidentan napredak u procesu jačanja integriranog upravljanja granicom, što pokazuju i izvještaji Evropske komisije o napretku BiH u ovoj oblasti. Pored poboljšanja infrastrukture, na graničnim prijelazima uspostavljen je i sistem automatskog očitavanja registarskih tablica i videonadzora, što je unaprijedilo granične provjere i nadzor granice.
“Ministarstvu sigurnosti BiH predstoji, nadam se, uspješan početak i završetak pregovora sa FRONTEX-om. EUROPOL smo uspješno završili, možemo i FRONTEX. EU molim za razumijevanje kako ne bi propustili šansu da BiH ovim dodatno motiviramo na evropskom putu”, kazao je Nešić.
Napomenuo je da sigurnosni sektor zapadnog Balkana nema i ne traži poštede svjestan svoje odgovornosti u kolektivnoj sigurnosti Evropske unije. Evropska unija neće i ne može biti kompletna dok i posljednji kamen zapadnog Balkana ne bude u njoj, a izvjesnost da proces bh. integracije neće trajati čitav život jedne generacije je sigurna garancija prosperiteta i mira na Balkanu. (14.09.)
Habermayer: Sposobni smo odgovoriti na svaku prijetnju sigurnom okruženju
SARAJEVO – U bazi ‘Butmir’ kod Sarajeva u okviru godišnje vježbe “EUFOR brzi odgovor 2023” (EUFOR Quick Response 2023) izvedena je metodsko-pokazna vježba kojom su demonstrirane EUFOR-ove sposobnosti i spremnost za efikasno djelovanje na kopnu i u zraku, a u skladu s njihovom misijom očuvanja sigurnog i stabilnog okruženja u Bosni i Hercegovini.
Izvođenju vježbe prethodilo je postrojavanje jedinica i njihova smotra koju je izvršio komandant EUFOR-a generalmajor Helmut Habermayer u pratnji ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza i šefa Delegacije Evropske unije i specijalnog predstavnika EU u BiH Johanna Sattlera.
Komandant EUFOR-a generalmajor Helmut Habermayer je podsjetio da je operacija Althea u nadležnosti Vijeća Evropske unije, najavivši da će u skladu sa svojim mandatom podržati napore bh. vlasti na održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, a kako bi doprinijela stabilnosti države.
General Habermayer je istaknuo kako EUFOR, u skladu s misijom, demonstrira stopostotnu posvećenost Evropske unije, kao i šire međunarodne zajednice, svim građanima Bosne i Hercegovine.
Dodao je kako se u očuvanju sigurnosti u zemlji EUFOR oslanja na višeslojan sistem rezervnih snaga što je koncept koji im omogućava održava relativno malo stalno vojno prisustvo u Bosni i Hercegovini, uz sposobnost da brzo poveća brojnost i vojnu moć svojih snaga, dodajući da su sposobni odgovoriti na svaku prijetnju sigurnom i stabilnom okruženju.
“Dovoljno smo jaki da pružimo podršku u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja i odgovorimo na svaki izazov, no upotreba vojne sile uvijek je posljednja stvar koju treba odabrati kao opciju i uvijek mora biti odluka naših političkih predstavnika”, poručio je general Habermayer. (15.09.)
Procesuiranje odgovornih za ratne zločine moraju završiti domaći sudovi
SARAJEVO – Posao započet u Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), odnosno procesuiranje odgovornih za ratne zločine moraju završiti domaći sudovi, a u tom kontekstu posebno značajna je valorizacija, zaštita i odgovarajuća primjena opsežnog naslijeđa MKSJ-a.
Rečeno je to u Sarajevu na otvaranju međunarodne konferencije pod nazivom “Trideset godina od osnivanja MKSJ-a, naslijeđe i izazovi“, koja je održana u organizaciji Udruženja “Pokret majke enklava Srebrenice i Žepe” i Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Skup je bio prilika za detaljnu valorizaciju svega onoga što je MKSJ ostavio u naslijeđe, a što je temelj za utvrđivanje istine o onome što se dešavalo 90-ih godina prošlog stoljeća na prostorima BiH i bivše Jugoslavije, njegovanje kulture sjećanja, ali i dobra osnova za djelovanje u sličnim sitaucijama na globalnom planu.
Naslijeđe MKSJ-a je od posebne važnosti u aktuelnom trenutku kada je ‘na sceni’ negiranje presuda, njihovo različito tumačenje i veličanje ratnih zločinaca u zemljama regiona, a što, kako je rečeno, zahtijeva promptno djelovanje na iznalaženju mehanizama za njihovu zaštitu i zaustavljanje pokušaja revizije sudski utvrđenih činjenica.
Kako je rečeno Haški tribunal je uradio mnogo, ali sudije i tužioci iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske moraju nastaviti njihov put iako žrtve genocida nikada nisu stekle dojam da Sud i Tužilaštvo BiH rade punim kapacitetom u tom smislu.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović je istaknuo značaj rezultata rada Haškog tribunala u kontekstu suprotstavljanja ideologijama i politikama koje dovode do genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih zločina.
Ocijenio je kako je osnivanjem Haškog tribunala zauzet jasan stav kako je procesuiranje osoba odgovornih za počinjenje ratnih zločina od suštinskog značaja za cjelokupnu međunarodnu zajednicu, ali i za svaku državu ponaosob.
Haški tribunal ostavio je ogromnu arhivu o počinjenom genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim zločinima, te da, između ostalog, hašku zaostavštinu čini 2,5 miliona transkripata sudskih procesa, 422.000 dokumenata i 30.000 videozapisa.
U Haškom tribunalu održano je 10.800 dana suđenja, a svjedočilo je preko 4.600 svjedoka, a ukupno izrečeno gotovo 1.500 godina zatvora i sedam doživotnih kazni. (14.09.)
Komšić: Opstanak BiH ne zavisi od OHR-a
SARAJEVO – Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić osvrnuo se u razgovoru za Fenu na posljednje najave predstavnika Republike Srpske o mogućem napuštanju institucija BiH i zabrani ulaska visokog predstavnika međunarodne zajednice BiH Christiana Schmidta u entitetske institucije.
Mišljenja je da predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorad Dodik koristi, zajedno sa ekstremnim krugovima u Beogradu, proruski dio Evrope i Evropske unije, Evrope koja je premrežena ruskim utjecaje, za separatističku politiku.
“Više od toga zabrinjava to što su neki na Zapadu spremni da to toleriraju. Velikosrpski separatizam u Bosni i Hercegovini igra na više karti, i na rusku, i na zapadnu, i na dio višegradske grupe. Bosanska strana, ona koja je za državu je dosljedna i principijelna. Ona je geopolitički gledano sve karte bacila na samo jednu opciju”, kazao je.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je izjavio da bi se BiH mogla raspasti bez OHR-a i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, ali Komšić kaže “da samo zavisi od postojanja OHR-a, Bosne i Hercegovine već ne bi bilo”.
“Postojanje naše države ne zavisi od OHR. Ono ima svoju dublju historijsku logiku. Opstanak Bosne i Hercegovine zavisi od svih njenih građana. Ta izjava Schmidta, najblaže rečeno je primjerena njemu i njegovom karakteru jer opstanak Bosne i Hercegovine zavisi od nas a ne od postojanja OHR-a. Bosne i Hercegovine je bilo i prije OHR-a, biće je i poslije”, poručio je Komšić.
Na kraju, upitan kako vidi rješenje aktualne situacije, kratkoročno i dugoročno, Komšić kaže da je važno očuvati mir, da građani nastave živjeti u miru, da nastave privređivati, da se država razvija kao društvo. (14.09.)
BiH se suočava sa ozbiljnim izazovima u pogledu stanovništva i razvoja
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina je zemlja koja se suočava s ozbiljnim izazovima u pogledu stanovništva i razvoja. Pad broja stanovnika je posljedica niza faktora, čije rješavanje predstavlja ozbiljne izazove za kreiranje odgovarajućih politika, rečeno je na predstavljanju Izvještaja o napretku Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju kojeg je u Sarajevu organizirao Populacijski fond Ujedinjenih nacija u BiH (UNFPA).
Predstavnik UNFPA u BiH John Kennedy Mosoti precizirao je zabrinjava odlazak mladih iz BiH, stanje osoba starije životne dobi u zemlji i izbor koje žene imaju, a pozitivno je da se životni standard povećao te da mladi imaju puno više mogućnosti.
Direktorica Agencije za ravnopravnost spolova BiH Samra Filipović Hadžiabdić je navela da je dijelom postignut napredak, ali da je BiH, kao i zemlje regiona, još uvijek daleko od postizanja globalnih ciljeva.
U izvještaju se navodi da je pad stanovništva uglavnom posljedica niskog fertiliteta i visoke emigracije, koje su opet posljedica vrlo složenih društvenih promjena, uključujući visoku i dugoročnu nezaposlenost, a posebno ženske populacije, političku i globalnu nestabilnost, kao i obrazovni sistem koji ne razvija vještine mladih. (14.09.)
Migrantska situacija u USK pod kontrolom
BIHAĆ – U dva prihvatna centra na području Unsko-sanskog kantona (USK), koji graniči s Republikom Hrvatskom i time s Evropskom unijom i koji migranti koriste na zapadno-balkanskoj ruti trenutno boravi oko 500 ljudi, potvrđeno je iz Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Bosni i Hercegovini.
“U ovom trenutku u Bosni i Hercegovini boravi nešto više od 2.000 migranata i izbjeglica. Raspoloživi smještajni kapaciteti u četiri trenutna prihvatna centra na teritoriji Bosne i Hercegovine su i više nego dovoljni”, izjavila je šefica Misije IOM-a u BiH Laura Lungarotti.
Dodala je i da se uprkos povećanju broja dolazaka u posljednjih nekoliko mjeseci, migranti vrlo kratko zadržavaju u BiH i općenito na području zemalja zapadnog Balkana jer imaju tendenciju da prilično brzo tranzitiraju na putu prema zapadnoj Evropi. Primjetna je promjena nacionalnosti ljudi koji dolaze, pa je tako od jula povećan broj dolazaka državljana Maroka, Afganistana i Irana. (15.09.)
Shary: Kremlju je stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra
PRAG – Ne mislim da Rusija ima interesa da se u Bosni i Hercegovini ponovo ratuje, ali je svakako Kremlju stalo do toga da na Balkanu uvijek gori neka mala vatra. To povećava značaj Moskve kao moćnog političkog čimbenika, ocijenio je u intervju za Fenu ruski novinar, vršilac dužnosti regionalnog direktora Radija Slobodna Evropa za Rusiju Andrey Shary.
On je tokom 1990-ih bio dopisnik Ruske redakcije RFE/RL iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine i autor je nekolika knjiga o Balkanu i bivšoj Jugoslaviji, a u razgovoru za Fenu podsjeća kako Kremlj tvrdi da vodi rat ne samo protiv Ukrajine, već protiv čitavog zapadnog svijeta.
“To znači, malo pojednostavljeno, sve što je loše za Zapad kao takav sada je dobro za Putinovu Rusiju. Moskva gleda na BiH kao na zapadni projekat, što nije bio slučaj 1990-ih, kada je Moskva barem pokušala da igra pozitivnu ulogu u regiji. Ako BiH bude rasturena to će biti dobitak Kremlja. Nema tu velike diplomatije, princip je ciničan”, kaže Shary.
Po njegovim riječima, ista je i generalna ruska strategija za Balkan: Rusija gubi uticaj, ostaju kao glavni oslonci za nju Srbija, i to djelomično, jer čak i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da vodi dvostruku igru, kao i jedan od dva bh. entiteta – Republika Srpska. Crna Gora politički je izgubljena, a Makedonija u velikoj mjeri također.
Istovremeno Balkan sada ne igra centralnu ulogu u ruskoj strategiji, jer sva pažnja zasad je na području bivšeg Sovjetskog Saveza i na obračunu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Upitan da prokomentira odnose Rusije i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Shary kaže da je “Dodik već dugi niz godina igra ulogu kremaljskog igrača na Balkanu i posljednja je produžena ruka Putina u bivšoj Jugoslaviji, ali i širom regije”.
Govoreći na kraju o tome šta radi Zapad da spriječi negativni ruski uticaj i da li čini dovoljno, Shary kaže da Zapad radi šta može. BiH se teško se ujedinjuje, jer ako neko aktivno igra nacionalnu kartu, situacija se brzo pogoršava, a to je slučaj s Dodikom i Putinom.
Smatra da bi dobar izlaz bio uključivanje BiH u Evropsku uniju, da utopi barem neke lokalne probleme u maloj zemlji u bržem ekonomskom i socijalnom razvoju.
“Formalno BiH nije spremna za takvo udruživanje, a neće nažalost ni biti u bliskoj budućnosti. To znači da je potrebna čisto politička odluka na koju Brisel, ali i većina članica EU očigledno nisu spremne”, dodao je.
Ističe da EU plaća za izbjeglica iz Bliskog Istoka, za Putinov rat u Ukrajini, plaća za slabe Bugarsku i Rumuniju u EU, pa nema ni želje ni namjere da plati još i za Balkan, barem ne u skoroj budućnosti i zato kaže da tu nema dobrog izlaza, te da će proces trajati godinama i godinama. (16.09.)
AJB DOC ove godine premašio očekivanja organizatora, gostiju i publike
SARAJEVO – Direktor Film Festivala AJB DOC Edhem Fočo ocijenio je da su ove godine premašili sva očekivanja te da je tokom pet festivalskih dana publika imala priliku pogledati pažljivo odabrane dokumentarne filmove vrhunske produkcije koji se, objedinjeni ovogodišnjom temom “Prava“, na specifičan i aktuelan način bave pitanjima ljudskih prava.
Fočo je u razgovoru za Fenu kazao da su u okviru šestog festivala imali rekordan broj gledalaca i posjetilaca, izvanredan broj autora, a posebno je pohvalio i rekordan broj učesnika na platformi Industry Days.
Od 177 prijavljenih projekata iz 52 zemlje iz regije MENA, jugoistočne Evrope i Kavkaza, u uži izbor su ušla 22 finalista s impresivnim projektima koji su tokom tri dana rada biti predstavljeni u tri kategorije: Main Pitch, Work in Progress i Balkan Stars.
Iako je AJB DOC ponudio niz zanimljivih događaja, Fočo je posebno spomenuo i panel “Uloga filma i umjetnosti u kulturi sjećanja: ruandska, ujgurska i bosanska perspektiva” rađen u saradnji s kulturnim centrom Oyoun iz Berlina. (14.09.)
(Ova kompilacija urednički je izbor temeljen na izvještavanju FENA-e o Evropi. Uredničku odgovornost za ovu objavu snosi FENA. Izlazi ponedjeljkom i četvrtkom.)