go to the original language article
Njemačka je sa velikom prednošću primila najviše tražilaca azila. Naši istočni susjedi su prošle godine ponudili azil ili neku drugu formu međunarodne zaštite za više od 150.000 ljudi. Francuska je na drugom mjestu sa više od 65.000 odobrenja, a Španija na trećem mjestu sa skoro 51.000.
Nakon ove tri zemlje slijede Grčka, Italija, Austrija, Nizozemska i Belgija, koja je prema evropskoj statističkoj službi pružila zaštitu za 16.465 ljudi. Desetak država članica ponudilo je zaštićeni status manje od hiljadu ljudi. Kod posljednjih Portugal i Mađarska radi se o ne više od 10 i 15 ljudi.
Kao i prethodnih godina, većina ljudi sa zaštićenim statusom dolazi iz Sirije (32%). Nakon pada režima Bašara al-Asada krajem prošle godine, nekoliko država članica je obustavilo obradu zahtjeva Sirijaca. Afganistanci (17%) i Venecuelanci (8%) čine top-3 zemalja porekla.
Ukupno je 27 država članica prošle godine donijelo 940.000 odluka u azilskim predmetima. U prvom stepenu, 387.635 tražilaca azila je pozitivno ocijenjeno, što odgovara stopi odobrenja od 51 posto. Na kraju postupka, nakon žalbe ili revizije, još je više od 50.000 ljudi dodato, što je dobro za stopu odobrenja od 27 posto.
U 42 posto pozitivnih ocjena, podnosiocima je odobren status izbjeglice. 39 posto je dobilo humanitarnu zaštitu, a 19 posto je primilo zaštićeni status iz humanitarnih razloga.
Broj azila je porastao u 2024. godini treću godinu zaredom. Ipak, priliv je i dalje znatno manji nego tokom izbjegličke krize 2016. godine, kada je oko 700.000 ljudi dobilo zaštitu u EU.