mk flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by MIA.

Брисел – Нерешена bilateralna pitanja između članica EU i zemalja koje nisu članice Unije treba rešavati bilateralno i ne smeju se koristiti kao poluga za blokiranje procesa pristupanja zemalja kandidata za članstvo, navodi se u Predlog-izveštaju o Strategiji EU za proširenje Evropskog parlamenta, u kojem se naglašava da neke od država koje teže pridruživanju bloku već godinama imaju status kandidata za članstvo.

– Proširenje je jedan od najjačih alata EU u spoljnoj politici i geopolitici i ostaje ključni pokretač dugoročne bezbednosti, mira, stabilnosti i prosperiteta u Evropi na osnovu zajedničkih demokratskih vrednosti i predstavlja istorijsku priliku sa značajnim socio-ekonomskim, političkim i bezbednosnim prednostima i za EU i za zemlje obuhvaćene procesom proširenja, naglašava se u Izveštaju.  

Na današnjoj prezentaciji dokumenta pred Komitetom za spoljne poslove (AFET) Evropskog parlamenta, izvestilac, litvanski poslanik Petras Auštrevičius izjavio je da EU mora imati strategiju za proširenje, a ne samo jednokratni plan, i da ne sme dozvoliti da taj proces bude držan u zarobljeništvu od strane bilo koje članice, jer se radi o ujedinjenju Evrope i zbližavanju Evropljana. 

– Na evropsizaciju gledam kao na neizbežnu platformu na kojoj evropske zemlje mogu doprineti, imati koristi od nje i živeti zajedno na duži rok, rekao je Auštrevičius. 

Prema njegovim rečima, proširenje je posebno važno u uslovima ruske agresije na Ukrajinu i pokušaja Rusije da izazove podele u Evropi i ostvari uticaj na određene evropske zemlje, čime ih čini slabijim i „zavisnim od Ruske imperije“. 

Auštrevičius je istakao da zemlje kandidati za članstvo na svom putu ka EU prolaze kroz proces transformacije, adaptacije i sveobuhvatnih reformi i napredak svake od njih treba ocenjivati prema individualnim zaslugama.  

Sa druge strane, prema litvanskom liberalnom poslaniku, EU mora održati funkcionalnost pristupnog procesa, pa stoga mora preći na donošenje odluka kvalifikovanom većinom i to mora učiniti na vreme i na najtransparentniji način.

– Zemlje obuhvaćene proširenjem nisu tampon zona EU, one su buduće članice naše zajedničke Unije i potrebna im je praktična prilagodljivost, individualna integracija i strukturna finansijska podrška. Čvrsto verujem da svaka zemlja kandidat posvećena članstvu, kroz reforme i našu podršku može postići svoj cilj i postati punopravna članica naše zajednice, dodao je Auštrevičius. (20. novembar 2025)