Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

STRAZBUR – Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je Evropa u borbi – za kontinent koji je celovit i u miru, za slobodnu i nezavisnu Evropu, za evropske vrednosti i demokratije, slobodu i sposobnost da sami određujemo svoju sudbinu. Ona je u godišnjem govoru o „Stanju Unije“ pred Evropskim parlamentom rekla da je to borba za našu budućnost i da teškoće koje Evropljani svakodnevno osećaju ne mogu da se zanemare. „Mogu da osete kako se tlo pod njima pomera, kako stvari postaju teže baš dok rade više, mogu da osete posledice globalne krize zbog viših troškova života. Osećaju brzinu promena koja utiče na njihove živote i karijere. I brinu se zbog beskrajne spirale događaja koje vide na vestima – od razornih scena u Gazi do nemilosrdnog ruskog napada na Ukrajinu. Jednostavno ne možemo da dočekamo da ta oluja prođe“, rekla je ona. Prema njenim rečima Evropa mora da se bori, pre svega zbog svog mesta u svetu u kojem su mnoge velike sile ili ambivalentne ili otvoreno neprijateljski raspoložene prema Evropi. „Mora da se pojavi nova Evropa. Ovo mora da bude trenutak nezavisnosti Evrope. Verujem da je to misija naše Unije – da sami vodimo računa o sopstvenoj odbrani i bezbednosti, da odlučimo u kakvom društvu i demokratiji želimo da živimo“, rekla je Fon der Lajen. Kako je rekla, centralno pitanje za nas danas je jednostavno – da li Evropa ima želudac za tu borbu. „Moj današnji govor je govor za jedinstvo. Jedinstvo između država članica. Jedinstvo između institucija EU. Jedinstvo između proevropskih demokratskih snaga u EP“, rekla je ona.

Ona je rekla i da se Ukrajina danas bori ua slobodu i nezavisnost, kao i da rat u Ukrajini mora da bude završen pravednim i trajnim mirom za Ukrajinu jer je, istakla je sloboda Ukrajine sloboda Evrope. Prema njenim rečima slike sa Aljaske, gde su se sastali ruski i američki predsednik Vladimir Putin i Donald Tramp nisu bile lako svarljive, ali da je pravi napredak u pregovorima u primirju postignut kada su evropski lideri došli u Vašington kako bi podržali predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog i osigurali obećanja. „Nastavićemo da podržavamo sve diplomatske napore za okončanje ovog rata. Ali svi smo videli šta Rusija podrazumeva pod diplomatijom. Putin odbija sastanak sa predsednikom Zelenskim. Prošle nedelje, Rusija je lansirala najveći broj dronova i balističkih raketa u jednom napadu. Juče je došlo do raketnog napada na selo u Donjecku, a meta su bili ljudi koji su čekali da preuzmu svoje penzije. I baš danas smo bili svedoci bezobzirnog i neviđenog kršenja vazdušnog prostora Poljske i Evrope od strane više od 10 ruskih dronova. Putinova poruka je jasna. I naš odgovor mora da bude jasan. Potreban je veći pritisak na Rusiju da sedne za pregovarački sto“, rekla je ona.

Dodala je i da se trenutno rdi na 19. paketu sankcija protiv Rusije u koordinaciji sa partnerima, a da se posebno razmatra brže postepeno ukidanje ruskih fosilnih goriva. Ona je dodala i da je do sada Ukrajini pružena pomoć od blizu 170 milijardi evra, kao i da je potrebno više, ali da ne treba samo evropski poreski obveznici da snose najveći teret toga, već da i Rusija treba da plati. „Zato moramo hitno da radimo na novom rešenju za finansiranje ratnih napora Ukrajine na osnovu imobilisane ruske imovine. Sa time možemo Ukrajini da osiguramo kredit za reparacije. Sama imovina neće da bude dirana. Ukrajina će vratiti kredit tek kada Rusija plati reparacije“, rekla je ona. Govoreći o Gazi ona je rekla da ono što se tamo dešava potresa svet i da su slike odatle katastrofalne. „Videli smo finansijsko gušenje Palestinske uprave. Planovi za projekat naseljavanja u takozvanoj zoni E1 koji bi u suštini odsekao okupiranu Zapadnu obalu od Istočnog Jerusalema. Postupci i izjave najekstremnijih ministara izraelske vlade koji podstiču nasilje. Sve ovo ukazuje na jasan pokušaj potkopavanja rešenja o dve države. To ne smemo da dozvolimo“, rekla je ona. Prema njenim rečima finansijska podrška i humanitarna pomoć EU daleko nadmašuju podršku bilo kojeg drugog partnera, i EU je posvećena održivoj Palestinskoj upravi i rešenju o dve države. „Ali, naravno, Evropa mora da učini više. Sa naše strane, predložili smo obustavu delova finansiranja programa Horizont sa Izraelom. Predložiću paket mera kako bismo pronašli put napred. Stavićemo našu bilateralnu podršku Izraelu na čekanje. Zaustavićemo sva plaćanja u ovim područjima – bez uticaja na naš rad s izraelskim civilnim društvom ili Jad Vašemom. Predložićemo sankcije ekstremnim ministrima i nasilnim doseljenicima. Predložićemo delimičnu suspenziju Sporazuma o pridruživanju u vezi s trgovinskim pitanjima. Sledećeg meseca ćemo osnovati Donatorsku grupu za Palestinu – uključujući i poseban instrument za obnovu Gaze“, rekla je ona. Fon der Lajen je rekla da je prijatelj Izraela i da nikada neće biti mesta za Hamas, jer su to teroristi koji žele da unište Izrael i koji nanose štetu sopstvenom narodu. „Dugoročno gledano, jedini realan mirovni plan je onaj zasnovan na dve države. Da žive jedni pored drugih u miru i sigurnosti. Sa sigurnim Izraelom, održivom palestinskom vlašću i uklonjenom pošasti Hamasa. Za ovo se Evropa oduvek zalagala. I vreme je da se ujedinimo i pomognemo da se to ostvari“, rekla je ona. Predsednica EK je u govoru pomenula i jedinstveno tržište za koje je istakla da je neophodno za evropski napredak. kako je rekla poznato je da su ekonomski i geopolitički nepovoljni faktori jaki i kako mogu da se iskoriste protiv EU. „Zato ćemo masovno da ulažemo u digitalne i čiste tehnologije“, rekla je ona.

Podsetila je da je MMF procenio da su unutrašnje barijere unutar Jedinstvenog tržišta ekvivalentne carini na robu od 45 odsto i carinama od 110 odsto na usluge. „Jedinstveno tržište ostaje nepotpuno, uglavnom u tri oblasti: finansijama, energetici i telekomunikacijama. Potrebni su nam jasni politički rokovi. Zato ćemo predstaviti Plan jedinstvenog tržišta do 2028. godine. O kapitalu, uslugama, energetici, telekomunikacijama, 28. režimu i petoj slobodi za znanje i inovacije“, rekla je ona. Dodala je da je evropska veštačka inteligencija ključna za našu buduću nezavisnost i da će pomoći u jačanju industrija i društava – od zdravstva do odbrane. „Dakle – fokusiraćemo se na prve ključne gradivne blokove – od Zakona o razvoju oblaka i AI do Kvantnog sandboxa. Masovno ulažemo u evropske gigafabrike AI koji podržavaju naše inovativne startapove u razvoju, obuku i implementaciju njihovih modela AI sledeće generacije“, rekla je Fon der Lajen.

Dodala je i da će se predložiti Zakon o kvalitetnim radnim mestima, kako bi se osiguralo zapošljavanje koje de u korak sa modernom ekonomijom. Istovremeno ona je upozorila na porast manipulacije informacijama i dezinformacija zbog čega je hitno potreban Evropski štit demokratije. „Potrebni su nam veći kapaciteti za praćenje i otkrivanje manipulacije informacijama i dezinformacija. Osnovaćemo novi Evropski centar za demokratsku otpornost. Ovo će objediniti svu stručnost i kapacitete u državama članicama i susednim zemljama“, rekla je ona. Kada se radi o klimatskim promenama napori u pogledu otpornosti na klimatske promene i prilagođavanja moraju da se pojačaju kao i rešenja zasnovana na prirodi., zbog čega će predložiti formiranje novog Evropskog centra za gašenje požara sa sedištem na Kipru, koji bi mogao da podrži i regionalne susede EU. Na kraju ona je rekla da Evropa mora da se zaštiti po svaku cenu. „I to moramo da uradimo zajedno. Radim na zakonodavnim paketima kako bih osnažila ovu proevropsku većinu. Poenta je da moramo da obezbedimo da naša Unija bude brža i da može da isporuči rezultate Evropljanima“, zaključila je ona.(10. septembra)

Urednička odgovornost za ovu publikaciju leži na agenciji Tanjug.