Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

STRAZBUR- Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Evropska unija mora da se promeni, a da mađarsko predsedavanje EU ima za cilj da bude „glas i katalizator promena“. „Ono što je najvažnije, EU mora da se promeni. Mađarsko predsedavanje želi da bude glas promene i njen katalizator. Odluke moraju donositi zemlje članice EU i njihove institucije, a ne mađarsko predsedništvo“, istakao je premijer. Prema njegovim rečima, posao Mađarske je da ukaže na probleme i iznese predloge u interesu mira, bezbednosti i prosperiteta EU.

U svom obraćanju Evropskom parlamentu u Strazburu gde je predstavljao mađarski program, Orban je rekao da je konkurentnost najvažniji element promene. „Cilj mađarskog predsedavanja je da na neformalnom sastanku Evropskog saveta u Budimpešti 8. novembra usvoji novi evropski sporazum o konkurentnosti, novi pakt o konkurentnosti. Uveren sam da će političko opredeljenje na najvišem nivou dati podsticaj za preokret u evropskoj konkurentnosti koji nam je potreban. Preporučujem da ovo stavimo u centar akcionog plana za predstojeći institucionalni ciklus“, istakao je Orban. Što se tiče problema sa konkurentnošću EU, Orban je rekao da ekonomski rast blokova u poslednje dve decenije konstantno zaostaje za rastom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i da je rast produktivnosti bio sporiji od rasta njegovih konkurenata, kao i da je njegov udeo u globalnoj trgovini opao. „Preduzeća plaćaju dva do tri puta više za struju nego u SAD, a cene gasa su četiri do pet puta veće“, dodao je on, prenosi MTI. Ocenio je da je Evropska unija izgubila značajan rast BDP-a odustajanjem od ruskog gasa, a u međuvremenu su, kao je naveo, značajna finansijska sredstva preusmerena na energetske subvencije i izgradnju infrastrukture neophodne za uvoz tečnog gasa. „Polovina evropskih kompanija smatra da je cena energije glavna prepreka investicijama. U slučaju industrija koje intenzivno koriste energiju, a koje su važne u privredi Unije, proizvodnja je opala za 10-15 odsto“, naveo je Orban.

Orban je podsetio da je Mađarska prvi put predsedavala Savetom Evropske unije 2011. godine i da je situacija u bloku danas „daleko teža i ozbiljnija“. „Teže je, jer je situacija Unije danas mnogo ozbiljnija nego 2011. godine. I možda ozbiljnije nego u bilo kom trenutku u istoriji Unije. Šta vidimo danas? U Ukrajini, odnosno u Evropi besni rat, ozbiljni sukobi uništavaju i pogađaju nas na Bliskom istoku i u Africi, a svaki sukob sa sobom nosi opasnost od eskalacije“, upozorio je premijer Mađarske. Prema njegovim rečima, migraciona kriza je dostigla dimenzije koje nisu viđene od 2015. godine, a ilegalne migracije i bezbednosne pretnje sada prete da dezintegrišu šengenski prostor. „Jednom kada nekoga pustimo unutra, više nećemo moći da ga pošaljemo kući…Na teritoriju Unije mogu biti primljeni samo oni kojima je unapred data dozvola, a u Uniju možete ući samo sa dozvolom. Sva druga rešenja su, po mom mišljenju, iluzija“, rekao je Orban. On je istakao da sistem azila EU danas ne funkcioniše i da su ilegalne migracije u Evropi „dovele do porasta antisemitizma, nasilja nad ženama i homofobije“. Orban je rekao da se blok suočava sa odlukama koje će odrediti njegovu sudbinu i da mađarsko predsedavanje traži rešenja za zajedničke evropske probleme „koja se zasnivaju na zdravom razumu“. „Ali mi ne tražimo samo rešenja, mi Mađari u Evropskoj uniji i dalje tražimo svoje snove, zajednicu slobodnih i ravnopravnih naroda, domovinu Mađara, demokratiju demokratija. Tražimo Evropu koja se boji Boga i čuva dostojanstvo ljudi, i koja opseda vrhove kulture, nauke i duha.

Mi smo članovi Evropske unije ne zato što jeste, već zato što bi mogla da bude. I sve dok vidimo da možemo da napravimo Evropu onim što bi mogla da bude, dok god postoji i malo šanse, borićemo se za nju. Mi u mađarskom predsedavanju smo zainteresovani za uspešnu Evropsku uniju i uveren sam da će uspeh našeg predsedavanja biti uspeh cele Evropske unije. Učinimo Evropu ponovo velikom“, zaključio je Orban. Nakon obraćanja mađarskog premijera, nekoliko poslanika je počelo da peva italijansku partizansku pesmu „Bela ćao“, a predsednica EP Roberta Mecola je zatim dala znak za tišinu evroposlanicima. „Ovo nije Pesma Evrovizije“, poručila je ona. Posle Viktora Orbana, obratila se Ursula fon der Lajen, a za njom lideri poslaničkih grupa.(9. oktobra )

Urednička odgovornost za ovu publikaciju leži na agenciji Tanjug.