hr flag go to the original language article
This article has been translated by Artificial Intelligence (AI). The news agency is not responsible for the content of the translated article. The original was published by HINA.

BRISEL – Evropski parlament namerava da traži povećanje sedmogodišnjeg budžeta za razdoblje 2028–2034. za 10 posto u odnosu na predlog Evropske komisije.

 „Mi predlažemo da se iznos koji je Komisija predložila u julu koristi samo za budžetske programe, a da se dug koji je podignut za EU sledeće generacije otplaćuje iz vanbudžetskog fonda. To znači povećanje VFO-a od oko 10 posto”, rekao je izvestilac za MFF Siegfried Muresan.

 Izvestioci za Višegodišnji finansijski okvir (VFO), rumunski poslanik Siegfried Muresan (EPP) i Carla Tavares (S&D/Portugal) predstavili su u četvrtak nacrt izveštaja odboru za budžet. Članovi odbora za budžet mogu podnositi amandmane na ovaj izveštaj do kraja januara, a ostali odbori mogu dati mišljenje do 10. marta. Očekuje se da izveštaj na nivou odbora bude usvojen u aprilu, a na plenarnoj sednici u maju sledeće godine. To će izveštaj služiti kao mandat pregovaračima Evropskog parlamenta za pregovore sa Savetom o sledećem VFO-u.
  
Evropska komisija je sredinom jula predložila sedmogodišnji budžet za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva biliona evra. U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga budžet iznosi 1,816 biliona evra. Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procenjuju se na 25 do 30 milijardi godišnje.
 Muresan i Tavares sada predlažu da ostane isti iznos od dva biliona, a da se otplata duga finansira izvan budžeta. To bi u praksi značilo povećanje sredstava za budžetske programe za nešto manje od 200 milijardi evra.
Muresan kaže da su svesni budžetskih ograničenja u državama članicama te da stoga nije moguće tražiti veće izdvajanje za evropski budžet. Stoga predlažu da se povećaju sopstveni budžetski prihodi EU-a, a to znači novi porezi koji bi išli direktno u evropski budžet i koji bi donosili dodatnih oko 60 milijardi evra godišnje.

„Nismo spremni da prihvatimo budžet bez povećanja sopstvenih izvora”, rekao je Muresan.

Prema predlogu VFO-a Evropske komisije, za koheziju i poljoprivredu namenjeno je 865 milijardi evra, nešto manje od polovine VFO-a. U prethodnim višegodišnjim budžetima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regiona i za poljoprivredu otpadalo je više od dve trećine budžeta.

 Prema predlogu Komisije, sredstva za poljoprivredu objedinjena su u nacionalnim i regionalnim planovima o partnerstvu preko kojih će svaka država članica dobiti svoju finansijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.
 U prethodnim višegodišnjim budžetima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regiona i za poljoprivredu otpadalo je više od dve trećine budžeta. (11. decembar 2025.)