Have the article read by OpenAI (Beta). Please note that AI translations may take some time to process.

BRISEL – Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je usvojen paket izveštaja o proširenju u kome je Kosmisija predložila otvaranje pregovora za clanstvo sa Ukrajinom i Moldavijom i BIH kada se ostvare uslovi, kao i sa Gruzijom. Ukrajina je i dalje suočena sa tragedijom i ratom, ali sprovodi reforme. „Komisija na temelju toga preporučuje otvaranje pregovora o pristupanja i da se ui savete otvore okviri“, rekla je ona. Kada se radi o Moldaviji ona je predmnet stalnih destabilizacija i suočena sa sajber ratom. Kada se radi o BiH ona je kazala da je EK prepoznala brojne pozitivne korake, poput napretka u borbi protiv kriminala, ali i konstatovala da je Republika Srpska usvojila određene neustavne zakone zbog kojih se odlaže predlog za kandidaturu do marta 2024. godine. Ona je istakla da su dosadašnja proširenja donela velike prednosti. „Svi smo mi pobednici za nove građane, benefiti su veliki, sve to povećava prosperitet i stabilnost“, rekla je ona. Prema njenim rečima proširenje je investicija i u bezbednost i stabilizuje nas. „U ovim vremenima proširenje nam daje jači glas u svetu. To je jedinstvena prilika i za nas i zemlje kandidate“, zaključila je ona.( 8. novembra )

Plan rasta za ZB prilika za ranu integraciju u EU

BRISEL – Plan rasta EU za Zapadni Balkan potpuno je novi i smeo pristup koji služi kao katalizator napretka da se zatvori ekonomski i društveni jaz između Zapadnog Balkana i EU i stvori prilika za ranu integraciju regiona u EU, pre nego što joj se defakto pridruži, izjavio je evropski komesar za proširenje i susedsku politiku Oliver Varhelji i istakao da se u okviru njega predlaže finansijska pomoć od šest milijardi evra. Varhelji je na konferenciji za novinare u Briselu ocenio da se u procesu proširenja uvek govori o „institucionalnom delu posla“ i pozvao da se fokus ovog puta stvari na „stvarnu integraciju na terenu“, što znači bavljenje time kako će EU ubrzati integraciju privreda, duštava i država, zajedno sa partnerima na Zapadnom Balkanu. „To donosi stvarne prednosti za obe strane, a trebalo bi da donese korist od članstva čak pre pristupanja“, rekao je Varhelji. On je istakao da plan ima četiri aspekta, od kojih prvi podrazumeva što bržu integraciju zainteresovanih partnera sa Zapadnog Balkana u okviru četiri slobode, odnosno u oblasti slobodnog kretanja ljudi, roba, kapitala i usluga i da se što brže izbore sa preuzimanjem svih obaveza koje proizilaze iz procesa i pravila EU. On je istakao da je EU u tom smislu spremna da im pomogne i stavi na raspolaganje svako za to potrebno sredstvo, ali da zauzvrat traži da to u velikoj meri doprinese prosperitetu, stabilnosti i bezbednosti regiona. „Zato od njih tražio da se jedni prema drugima odnose kako će se odnositi prema nama, što znači jednom kada su integrisani u okviru četiri slobode, trebalo bi da uzvrate to drugim partnerima na Zapadnom Balkanu“, rekao je Varhelji. On je dodao da je drugi ključni stub ovog plana da se pomogne partnerima na Zapadnom Balkanu da ubrzaju proces reformi jer integrisanje u okviru četiri slobode podrazumeva teške i kompleksne reforme. „Teške i kompleksne reforme koje će koristiti zemljama Zapadnog Balkana“, naglasio je Varhelji i dodao da EU zato želi da sa zemljama Zapadnog Balkana zajedno izradi detaljan plan za svaku godinu kako bi se ubrzao napredak na terenu kada je reč o reformama, uključujući u oblastima vladavine prava i demokratije kao ključnim uslovima za svaku integraciju u EU. Kao treći aspekt istakao je da, kada se ove zemlje integrišu sa tržištem i socijalnim sistemima EU, ne mogu same na tom putu da zatvore jaz u finansijskoj podršci i da je zato EU spremna da obezbedi dodatnu podršku da ubrza taj zajednički rad. „Zato predlažemo Savezu da poveća finansijsku podršku za agendu reformi i obezbedimo dodatnih 6 milijardi evra“, rekao je Varhelji. On je naglasio da je podsticaj Zapadnom Balkanu potreban i tom regionu, ali i EU. (8. novembra)

Varhelji:BG i PR se pozivaju da se konstruktivnije uključe u dijalog

BRISEL- Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji izjavio je danas da se Beograd i Priština pozivaju da se konstruktivnije uključe u dijalog i sprovedu dogovorene sporazume, što, kako je istakao, podrazumeva uspostavljanje Zajednice opština sa srpskom većinom i normalizaciju odnosa. On je to rekao na sednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta na kojoj je predstavio Izveštaj o proširenju i istakao da je u izveštaju istaknuto da je Srbija sprovela ustavne amandmane za nezavisnost sudstva, medijske zakone i ispunila uslave za otvaranje još jednog klastera. Rekao je i da je Srbija napredovala u usklađivanju spoljne politike sa EU, ali da razlog za brigu ostaje neuvođenje sankcija Rusiji. Kada se radi o Prištini konstatovao je da je primetan napredak u legislativnom tadu, ali da je situacija na severu uslovila nekoliko kriza. „Nedostatak odlučnih postupaka za deeskalizaciju je uslovio mere. Veselimo se 1. januaru i viznoj liberalizaciji“, rekao je Varhelji. Kada se radi o Albaniji on je rekao da se nastavlja sveobuhvatna reforma pravosuđa i sudstva i da je cilj da se otvori prvi klaster do kraja godine. „Severna Makedonija je pokazala predanost evropskom putu, ali slučajevi korupcije zabrinjavaju. Parlament i vlada su predani postizanju ustavnih promena i svi treba da je podrže. U crnoj Gori je napredak prema reformama zastao, nova vlada treba da se fokusira na reforme EU. Ispunjavanje merila iz poglavlja 23 i 24 biće presudno, do tada druga poglavlja se neće zatvarati“, rekao je varhelji. Kada se radi o Turskoj, on je rekao da su pregovori o pristupu zastali i da ta zemlja nije preokrenula negativni trend udaljavanja od EU i da to izaziva zabrinutost. „Očekujemo saradnju sa tom zemljom. Imamo strateški interes na istočnom sredozemljom“, rekao je evropski komesar. Prema Varheljijevim rečima cilj za Zapadni Balkan je jačanje privrede. „Želimo da se zapadni Balkan postupno integriše u jedinstveno tržište i pre punog članstva. Plan za rast pomoćiće ubrzanje temeljnih reformi. Želimo da pojčamo finansijsku podršku, a to je paket od šest milijardi evra od kojih su dve nepovratna sredstva, a četiri povratni zajmovi. Cilj je postići usklađivanje do 2030“, rekao je Varhelji. On je na sednici, na pitanje izvestioca za Crnu Goru tonina Picule o dešavanjima u selu banjska 24. septembra rekao da je jedino moguće rešenje da se odgovorni izvedu pred sud. Varhelji je kazao da je za Beograd i Prištinu važno da aktivno učestvuju u dijalogu i sprovedu sporazume. „To je sastavni deo Plana rasta“, rekao je Varhelji.(8. novembra )

EIB i EK izdvajaju 20 miliona evra za savetodavnu podršku Zapadnom Balkanu

BRISEL – Evropska investiciona banka i Evropska komisija sporazumno će utrostručiti savetodavnu podršku Zapadnom Balkanu i potencijalno za Tursku u okviru programa JASPERS, za koji je opredeljen budžet u iznosu od 20 miliona evra u narednih šest godina, saopštili su iz EIB. „Ovim novim sporazumom obezbeđujemo rekordno visoke resurse za podršku zemljama u procesu proširenja EU, kroz pomoć za pripremu ključnih strategija, planova i investicija, uz istovremeno jačanje lokalnih kapaciteta za pripremu i sprovođenje projekata. U skladu sa prioritetima politike EIB, ta uvećana savetodavna podrška omogući će našim partnerima na Zapadnom Balkanu da efikasno realizuju još više projekata u okviru Ekonomsko-investicionog plana EU”, rekla je potpredsednica EIB Tereza Červinska. Ona je dodala i da će preko njihovog ogranka za aktivnosti izvan EU, EIB Global, stanovnicima zemalja u susedstvu EU obezbediti održivu bućunosti i pomoći im da napreduju sa reformama, ekonomskim rastom i klimatskim planovima. Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za susedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije Matje Buske izjavio je da ovim nastavljaju da podržavaju korisnike IPA programa na njihovom putu ka EU. „Uveren sam da će savetodavne usluge koje pruža JASPERS nastaviti da imaju pozitivan društveni uticaj i ekonomske koristi za građane. Očekujemo da će novi projekti doprineti skraćenju vremena putovanja, poboljšati raspoloživost i pristup vodi za piće, čistoj energiji, pristup bezbednim digitalnim infrastrukturama, energetski efikasnoj i obrazovnoj i zdravstvenoj infrastrukturi. Ovo je direktan nastavak podrške koju smo ranije obezbedili regionu, kao i tekućih aktivnosti koje se u zemljama istočnog partnerstva sprovode kroz inicijativu EPIC“, rekao je Buske. Pomoć u okviru programa JASPERS usklađena je sa sektorskim prioritetima iz strategije Globalni izlaz i iz Ekonomsko-investicionog plana, kao i sa Zelenom agendom EU za Zapadni Balkan. Budući da je JASPERS aktivan na Zapadnom Balkanu od 2011. godine, najnoviji sporazum predstavlja nastavak dosadašnjih aktivnosti, koje podrazumevaju više od stotinu uspešno realizovanih savetodavnih zadataka na pripremi projekata vrednih devet milijardi evra u sektorima saobraćaja, vodosnabdevanja, upravljanja otpadom i energetske efikasnosti. EIB je jedan od vodećih međunarodnih finansijera na Zapadnom Balkanu. Od 2009. godine banka je finansirala projekte u regionu u iznosu od gotovo 11 milijardi evra. Savetodavni program JASPERS pomogao je da se od 2005. godine pripremi stotina projekata vrednih preko 317 milijardi evra u oblastima održivog transporta, zaštite životne sredine, inovacija, zdravstvene zaštite i zelene tranzicije, u 27 zemalja kako u EU, tako i izvan nje.(8. novembra)

Ova kompilacija je urednički izbor zasnovan na izveštavanju Tanjuga o Evropi. Urednička odgovornost za ovu publikaciju leži na Tanjugu. Izlazi ponedeljkom i četvrtkom.