BRISEL–  U Ohridu u Severnoj Makedoniji se 18 marta održao dijalog na visokom nivou između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Aljbina Kurtija  u organizaciji visokog predstavnika za spoljnu i bezbednosnu politiku Žozepa Borelja, na kojem je prisustvovao specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak.  Na sastanku je dogovoren implementacioni aneks sporazuma za normalizaciju odnosa između Beograda i Prištine.

Visoki predstavnik EU rekao je da su se dve strane usaglasile kako da primene sporazum prihvaćen na sastanku 27. februara u Briselu. To znači, rekao je, praktične korake, šta treba da se uradi, do kada, ko treba i kako.

„Konačno, nakon 12 sati razgovora, imamo dogovor kako da to uradimo. Kosovo i Srbija su se dogovorili o implementacionom aneksu sporazuma za normalizaciju odnosa“, rekao je Borelj.

Borelj je rekao je da se Priština složila da odmah sa evropskim partnerima sprovede aranžmane koji bi doveli do neke samouprave za srpsku zajednicu.

„Da bi se primenio član 7 sporazuma, Kosovo se obavezalo da odmah pokrene pregovore u okviru EU dijaloga na uspostavljanju specifičnih aražmana i garancija da se obezbedi odgovarajući nivo samoupravljanja za srpsku zajednicu na Kosovu“, rekao je Borelj.

Dve strane su se takođe dogovorile da potvrde deklaraciju o nestalim osobama, onako kako je ona i dogovorena u okviru dijaloga, kao urgentno pitanje.

„Mi smo prvobitno predložili detaljniji aneks, ali dve strane nisu mogle da postignu dogovor o tom detaljnom predlogu“, rekao je Borelj.

Ono što su dve strane prihvatile, rekao je, postaće integralni deo njihovog puta u EU.

„Kako bi bili konkretni, odmah ću predložiti da odmah uključimo relevatne amandmane u Poglavlje 35 u pregovorima Srbije i u agendu Kosova. Tako će obe strane biti obavezane sporazumom, koji će biti deo njihovog puta u EU, a mi kao EU ćemo odlučno zahtevati od obe strane da sprovedu svoje obaveze, jer će sada biti deo puta u EU“, rekao je Borelj.

Visoki predstavnik je 20 marta, u Briselu, izvestio šefove EU diplomatija o dogovoru iz Ohrida koji je, kaže Borelj, „temelj za normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova“.

„Ovaj dogovor kreira novi status koji znači da u dijalogu više ne moramo da tražimo nadu, koji omogućava da ne budemo više u kriznoj atmosferi, nego da pređemo na primenu dogovora koji je bio prihvaćen 27 februara“, rekao je Borelj na konferenciji za novinare.

U Ohridu je bilo dogovoreno da se u roku od 30 dana uspostavi Zajednički komitet za praćenje, kojim predsedava EU.

EU se obavezala, preko Aneksa, da će organizovati donatorsku konferenciju u roku od 150 dana kako bi se uspostavio investicioni i finansijski paket pomoći za Kosovo i Srbiju. Ali dodaje da isplata neće biti izvršena pre nego što EU utvrdi da su sve odredbe Sporazuma u ​​potpunosti sprovedene.

Kosovo i Srbija takođe priznaju, stoji u aneksu, da svako nepoštovanje obaveza iz „Sporazuma, Aneksa ili prethodnih sporazuma o dijalogu može imati direktne negativne posledice po njihove procese pristupanja EU i finansijsku pomoć koju dobijaju od EU.

Borelj je precizirao da je dogovor stupio na snagu kada je on dao izjavu u Ohridu kasno uveče 18 marta i objasnio zašto lideri nisu potpisali dogovoreno.

„Nema potpisivanja iz pravnih razloga, ali dve strane su se saglasile da je moja izjava bila prihvatanje sa njihove strane da ispune u celosti obaveze koje proizlaze iz dogovora i aneksa za primenu“, istakao je Borelj.

Visoki predstavnik je ponovio da će dogovorene odredbe biti sastavni deo EU puta Beograda i Prištine.

„Za Srbiju preko poglavlja 35 iz pregovaračkog okvira. Za Kosovo preko specijalne grupe za normalizaciju. To će biti konkretan i eksplicitan deo njihovog zalaganja na EU putu. Mi ćemo pažljivo da pratimo primenu ovih dogovora“, rekao je Borelj.

Šef EU diplomatije je takođe dodao da ovaj dogovor sadrži neku vrstu kalendara koji zahteva da se primena počne preko najhitnijih stvari.

“Dogovor treba da se primeni preko jedne vrste kalendara. I taj vremenski okvir zahteva da svaka strana uradi svoj deo posla. Ne morate započeti kuću sa krovom. Počnite sa najhitnijim stvarima. A ima ih nekoliko veoma, veoma hitnih. U Aneksu se jasno kaže da je Kosovo posvećeno neposrednom razvoju asocijacije srpskih opština na severu Kosova. Pomno ćemo pratiti kako dve strane sprovode ove obaveze koje su sastavni deo njihovog puta ka Evropi.

Borelj je dodao da je jasno da obe strane imaju „značajne benefite“ od ovog sporazuma, jer dijalog nije samo, kako je rekao, oko Kosova i Srbije, već i o stabilnosti, bezbednosti i prosperitetu celog regiona.

Naveo je da su zemlje članice EU dale podršku i da sada počinje proces

Iz Ohrida je predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da zna na šta stavlja svoj potpis, a na šta ne stavlja, ističući da vodi državu Srbiju i da bi njegov potpis bio pravno obavezujući za Republiku Srbiju.

Vučić je rekao da će proces formiranja Zajednice srpskih opština početi, ali da ne zna koliko će da traje, dodajući da je dobro što nisu postavljeni rokovi.

“ Nema rokova, ali zato neće da nam otvaraju mnogo klastera i poglavlja, kao da do sad jesu. Ali smo mi na evropskom putu, i mi smo dobro iskoristili sve za dobre zakone, za snaženje demokratskih institucija u našoj zemlji, i posebno da privučemo investicije“, istakao je Vučić.

Ukazao je da treba da se uzdamo u se i u svoje kljuse, ali da nam je potrebna pozitivna interakcija sa svetom da napravimo najbolji mogući prostor za njihov dolazak ovde.

Predsednik Vučić je rekao da je Srbija, u datim okvirima, napravila dobre stvari i za Srbiju i za region i da treba da se posvetimo daljem radu, da radimo još snažnije i još jače.

„Mislim da je dobra prilika za Srbiju da krenemo punim zamahom napred, da smanjujemo razliku u odnosu na najrazvijenije zemlje Evrope i da, uz radost što se drugi u regionu razvijaju ubrzano, da naš tempo bude još brži i da ta razlika između nas i ostalih bude još izraženija“, ukazao je Vučić.

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar kaže da je u Ohridu postignut težak, ali neophodan dogovor Beograda i Prištine. On je nakon razgovora u Ohridu, rekao da to sada otvara vrata boljim i većim evrointegracijama.

„Cenim veliki trud i posao koji su uradile naše evropske kolege. SAD obećavaju da će pomoći u implementaciji sporazuma. Čestitam obema stranama što su postigle težak, ali neophodan dogovor, da bi se ostvario miran odnos“, rekao je Eskobar.

Šef austrijske diplomatije Aleksander Šalenberg naveo je da su iz Ohrida stigle dobre vesti i da je načinjen još jedan korak na putu ka normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.

„Dobre vesti stižu iz Ohrida u kasne sate. Kosovo i Srbija su načinili još jedan korak na putu ka normalizaciji odnosa. Ovo je ključno kada je reč o integracijama EU”, napisao je Šalenberg na Tviteru.

Reakcija je došla i od slovenačke ministarke za spoljne poslove Tanje Fajon.

„Sporazum koji su prihvatili Kurti i Vučić je osnovni temelj, sada zavisi, naravno, kakva će biti primena, kada je u pitanju uspostavljanje Zajednice srpskih opština, kada je u pitanju neka normalizacija odnosa. Mogu reći da je u početku bilo ambicioznijih očekivanja sa svih strana, ali da sada postoji neka osnova. Biće važna implementacija“, izjavila je Fajon uoči sastanka šefova diplomatije koji se održavao u Briselu 20 marta. (21. marta)

Ova kompilacija je urednički izbor zasnovan na izveštavanju Tanjuga o Evropi. Urednička odgovornost za ovu publikaciju leži na Tanjugu. Izlazi ponedeljkom i četvrtkom.